Porodica Ahmić iz Jelaha: Profesori i nastavnici u pčelarskom odijelu 

Porodica Ahmić iz Jelaha: Profesori i nastavnici u pčelarskom odijelu 

SHARE

Vrijedna tešanjska porodica se potpuno posvetila pčelarstvu, organizirala se slično kao pčelinje zajednice u košnicama. Senad je nastavnik biologije, supruga Suvada nastavnica razredne nastave, kćerka Merima je profesor bosanskog jezika i književnosti, sin Zino je pravnik, a snaha Erduana također profesor bosanskog jezika i književnosti

Senad Ahmić

Još je bila ratna 1994. godina. Profesor biologije Senad Ahmić, tada 32 – godišnjak i njegova supruga Suvada, kao cijenjeni mladi prosvjetni radnici u Jelahu, na porodičnom imanju formirali su pčelinjak. Tada nisu ni sanjali da će sa prvih nekoliko rojeva dogurati do pčelinjaka sa oko 140 pčelinjih društava. Tada su neki na ovaj njegov hobi gledali ispod oka i sa čuđenjem, drugi opet bili oduševljeni i znatiželjni.

„Priznam, u tim godinama nisam nešto puno očekivao, niti sam imao velike planove sa pčelama. Ali, vremenom pčele su postale moj život. Sa pčelama je život čudesno lijep. Koliko god vam pokušavao prenijeti svoja osjećanja i unutrašnji spokoj, dok pričam o pčelama, ja tu najljepšu bajku ne znam ispričati toplo i bajkovito – kazuje Senad, prosvjetni radnik stalno zaposlen u Osnovnoj školi „1. mart“ u Jelahu.

Ahmići proizvode sortne medove, svladali su sve tajne pčelarstva, osim tehnologije sakupljanja pčelinjeg otrova. Seleći su pčelari. Imaju oko 140 društava na matičnom pčelinjaku u Novim Miljanovcima na 328 metara nadmorske visine. U toku sezone pčele vozi na bagremovu pašu u okolinu Odžaka, na livadsko-šumsku ispašu na Vlašić, te vrijesak na Livanjsko polje. –

Sin Zino Ahmić

Danas se pčelarstvom bavi cijela porodica Ahmić. Pored supruge Suvade, u ovaj slatki posao uključeni su sin Zino, njihova desna, kćerka Merima lijeva ruka, te vrijedno pojačanje snaha Erduana. Svi vrijedno rade – kao pčele u košnici! I svi su prosvjetni radnici: kćerka Merima je profesor bosanskog jezika i književnosti, sin Zino je pravnik, a snaha Erduana također profesor bosanskog jezika i književnosti.

„Rad u prosvjeti je naše osnovno zanimanje i siguran izvor egzistencije, a pčelarstvo je hobi i naša velika ljubav. Doduše, pčelariti sa ovako velikim brojem pčelinjih zajednica, pored osnovnog posla koji se radi, predstavlja zahtijevan i težak izazov. E tu uskaču djeca… Niko nije pošteđen od posla – objašnjava Senad porodičnu organizaciju u pčelinjaku.

Dodaje da su kao prosvjetni radnici sretni. zadovoljni i ponosni na ono što su radili minulih decenija u školskim klupama i dnevnicima. Vele da je formiranje ličnosti složen i dug proces, ali da oni nikada nisu posustali, niti se razočarali u svoje učenike. Naprotiv, ponosni su na njih, jer danas su svi oni momci i cure, neki i porodični i uspješni ljjudi.
„Ima, čak među njima i pčelara – kaže Senad, te dodaje da se i u toj ulozi pedagoga snalazi sjajno.

Šeretski, dodaje, da mu na pčelinjaku bivšim i novim učenicima nje potreban školski dnevnik, niti je limitiran školskim zvonom. Uz to, na pčelinjaku nema jedinica.
Hoću kazati da moja osnovna pedagoška djelatnost i pčelarstvo na neki način imaju vezu. Rad sa djecom je specifičan jer je svako dijete posebno. Svakom od njih treba prići, nekome se nasmijati, nekoga pomilovati. A slično je i u pčelarstvu… Košnica do košnice, a svaka predstavlja priču za sebe. Jedna je bolja, druga nešto lošija, jedna daje veće prinose, druga nešto manje – kazuje nam jedan od najpoznatijih pčelara iz tešanjskog kraja pa i šire.

Kada je ulazio u pčelarstvu, kaže nije imao velikih ambicija. Sve je počelo kao hobi, nije mogao ni sanjati da će se sve to pretvoriti u biznis; tim prije što se niko u njegovoj porodici nije bavio pčelarstvom.

„Za sve je “kriv” tešanjski advokat Fuad Prnjavorac i jedan od najiskusnijih pčelara u ovim krajevima. Skoro dvije godine me je ”nagovarao” da se počnem baviti pčelarstvom. Kao profesor sam biologije, imam znanje; samo treba da se pokrenem i odlučim. Osim njega, zasluge idu i Ekremu Karahodžiću koji je također bio spreman svoja vrijedna iskustva podijeliti s mnom. Oni su iskusni pčelari i pitanje je da li bih bez njih postigao u pčelarstvu sve ovo što do danas jesam, odnosno da li bih se uopšte bavio ovim poslom – iskren je Senad.

I snaha Erduana Ahmić se izvještila u pčelarskim poslovima

Kao iskusni pčelarski stručnjak Senad kaže da su za dobre rezultate u pčelarstvu potrebna tri faktora: klima, snaga pčelinje zajednice i pčelinja paša.
„Često se dogodi da jedan od ta tri faktora izostane, ali i to je sastavni dio ovog posla. Upravo zbog toga ne ostvaruju se maksimalni prinosi. Mogu se pohvaliti kako nemam većih problema sa bolestima pčela ili sa gubitkom pčelinjih društava.
Njegove pčele su smještene u ekološki zdravom prirodnom okruženju.

„Riječ je o jednom prirodnom ambijentu koji je od izvora zagađenja udaljen negdje oko 10 kilometara, a pčele i traže upravo takav ambijent – zapušten prostor u kojem ljudske ruke ima što je moguće manje. Riječ je o prostoru u kojem nema hemije, primjene pesticida i drugih sredstava koji štetno djeluju na zdravlje pčela – objašnjava Ahmić i dodaje da mu ništa nije teško u pčelinjaku, jer sve u tom okruženju ga oplemenjuje, relaksira i duhovno jača.

„Supruga i ja smo jako zahvalni pčelama. Zbog njih smo stalno u prirodi!

U periodu koji je pred njim i njegovom porodicom, namjerava proširiti proizvodnju.

– Bavljenje pčelarstvom je, prije svega, zdrav posao od kojeg se može živjeti. Raduje me činjenica da se sve više mladih odlučuje na ovaj poziv. Moja poruka svim drugim pčelarima je da budu uporni i istrajni, da ne odustaju bez obzira na prepreke sa kojima se budu susretali. Koristimo med kao hranu, a ne kao lijek – zaključne su riječi našeg sagovornika.

Protiv varoe se bori po Sirćinoj recepturi

Na naše pitanje kako se bori protiv nametnika varoe, Senad Ahmić nam je odgovorio slijedeće:
„Ja provodim biološke metode protiv varoe. Ramovi građevnjaci i oksalna kiselina, po recepturi veterinara i vrsnog pčelara Nusreta Sirče. Njegovu metodu primjenjujem unazad 5 – 6 godina i od tada ne znam za problem varoe. Ova metoda jeste skupa, ali je u konačnici isplativa (bhpčelar/E.M./arhiva)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY