Ramiz Kadrić, sarajevski profesionalni pčelar: Ne ubijajte maticu i o životu sa...

Ramiz Kadrić, sarajevski profesionalni pčelar: Ne ubijajte maticu i o životu sa maticama do kraja njihovog prirodnog umiranja

SHARE

Ramiz Kadrić od ovog broja BH pčelara odlučio je da u opširnom feljtonu piše o svojim sistemima pčelarenjima. Štivo u prvim brojevima namijenjeno je pčelarima početnicima i onima koji bi to htjeli da budu, a u brojevima koji slijede obrađivat će i mnoge inovacije i rješenja do kojih je došao u radu sa pčelama. Kaže da želi da svoja iskustva, rješenja i sisteme podijeli sa svim zainteresiranim pčelarima, a početnicima obezbijedi pouzdano, sigurno, jednostavno i uspješno pčelarenje

Želim da bezuslovno iznesem svoja praktična iskustva u radu na svome pčelinjaku. Postoji obilje literature o pčelarstvu, a ima iskusnih pčelara koji su bezrazložno tajanstveni u iskazivanju svoje uspješne prakse u pčelarstvu. Želim jednostavnim rječnikom i slikom pokazati čitaocima moje uspješne sisteme rada na pčelinjaku od koje će i oni postati uspješniji pčelari u kraćem vremenskom periodu.

Koristi pčelarstva

Zbog velikog interesa za pčelarstvo kome nije cilj samo materijalna korist, nego je to i hobi, pasija, rekreacija u slobodnom vremenu, vraćanje prirodi, prirodnoj hrani i naročito prirodnim lijekovima. Prvenstveno želim pomoći početnicima radi sticanja brzog povjerenja u radu na svojim pčelinjacima. Očekujem i od iskusnih pčelara da svoju dobru praksu podijele sa svojim kolegama te da se pčelarstvo u BiH razvije do velikih razmejra.

Bolesti i opšte zagađivanje okoline sve više sužavaju prostor ovom nježnom biću koje oduvijek smatram najvećim radišom u prirodi. Da bih prezentirao svoja praktična iskustva i sisteme rada na pčelinjaku, smatram da pčelar ne može funkcionisati bez minimuma opšteg teoretskog znanja a u cilju praktične upotrebe.

U ovome broju BH pčelara, kao i u narednom, potrudit ću se da se dotaknem neophodnog teoretskog znanja kako bih mogo preći na praktična saznanja i tehnologije do kojih sam došao, a prvenstveno mi je cilj da korz obrađeivanje tema prezentiram pčelarima važnost matice te kako pčelariti a da se matica nikada ne ubije, nego da se koristi do kraja svoga života.

Ali, da krenemo redom. Zašto pčele i koje su to koristi od njih? Koliko god govorili, nikada nije suvišno napomenuti osnovne i direktne koristi:

Pčelinji med je visokokvalitetna ljudska hrana koja ima i ljekovita svojstva. Pošto uglavnom nastaje iz slatkih sokova cvjetova i nektara kojeg pčele prerade med sadrži u prirodnom obliku šećere, kiseline i metale (Ca, Fe, Mg, Co, P, Na itd.), koje čovječiji organizam lako prima. S toga med uz dobar ukus, ima ljekovita dijetetska i kondiciona svojstva te se primjenjuje kako u ishrani, tako i u liječenju mnogih oboljenja.

Pčelinji vosak ima veliku primjenu u industriji, farmaciji, kozmetici, a najviše u pčelarstvu (3/4 proizvodnje)

Pčelinji otrov (ubod) se koristi za liječenje reumatizma, išijasa i drugih bolesti.

Matična mliječ nalazi veliku primjenu u liječenju jetre, bubrega, srca, kao i u kozmetici.

Propolis se upotrebljava za pripremanje određenih masti za liječenje rana i za spravljanje skupih lakova.

Rojevi i matice služe za reprodukciju u pčelarstvu.

Osim dirketnih, brojne su i indirektne koristi a ponajviše se pominje oprašivanje poljoprivrednog bilja. Tako oprašene biljke su boljeg kvaliteta i kvantiteta.

Rentabilnost

Uglavnom se većina onih koji imaju naum da se bave pčelarstvom u prvom redu zapitaju o njegovoj rentabilnosti. Neophodno je napomenuti da oprema za pčelarstvo nije skupa i može dugo trajati ako se dobro održava.

Pčelinji proizvodi su uvijek traženi i na cijeni pa se uloženi kapital brzo vraća. Međutim, treba imati na umu i da je pčelarstvo podložno klimatskim uslovima pa rentabilnost donekle može biti ograničena time.

Prednost pčelarstva je i u tome da za uzgoj pčela nije potreban vlastiti zemljišni prostor. Pčelarstvom se mogu baviti sva zanimanja, kako muškarci, tako i žene, djeca, starci. Ono može da bude glavno i sporedno zanimanje.

Prednosti što nije potreban vlastiti prostor su nevjerovatne. Pčele sakupljaju hranu u radijusu do deset kilometara. One slobodno posjećuju cvjetove bez obzira kome pripada zemljište na kojem raste medonosno bilje.

Također, još jedna od odlika kako ja vidim pčečarstvo jeste da me ono donekle podsjeća i na sport. U radu sa pčelama nalazimo na veliki broj kombinacija (pčelinja paša, razvoj društva, uzgoj matica, zaštita pčela idr.), te su momenti sporta jako naglašeni. Ove kombinacije zahtijevaju veliki broj rješenja (kao u šahu).

Iz tog razloga pčelarstvo ima veliki broj pristalica koji u ovoj poljoprivrednoj grani nalaze i razonodu.

Gnijezdo

Medonosna vrsta pčele pripada insektima, familiji društvene pčele. Postoji nekoliko vrsta medonosnih pčela a to su gorostasne, patuljaste i indijske. To su jedine pčele koje imaju instinkt za sakupljanje rezervne hrane.

Medonosna pčela je socijalni insekt i živi u velikoj zajednici koja se naziva pčelinje društvo ili pčelinja porodica koja je sastavljena od nekoliko desetina hiljada pčela radilcia, jedne matice i u sezoni paše nekoliko stotina trutova kao povremenih članova zajednice.

Kao individua, ni jedan član zajednice ne može da živi duže van zajednice. Zajednica je čvrsto vezana, u njoj postoji vrlo skladna podjela rada među članovima, već prema starosti i sposobnosti i potrebama zajednice. Sav rad služi zajednici kao cjelini. Društveni život medonsone pčele zasnovan je na instinktima i refleksima. .

Pčelinje gnijezdo: u njemu se rađa potomstvo, sprema i skladišti hrana. Ono se sastoji od više uspravin i paralelno postavljenih voštanih ploča. Sa obje strane svakog sta nalaze se šestougaone ćelijei one mogu biti radilične, koje su najbrojnije, odnosno zapremaju najveću površinu na satu, zatim trutvske , postavljene najčešće pri dnu sata; medne izgrađene u gornjoj trećini sata i matičnjaci kao povremene ćelije u gnijezdu.

Između svake vrste ćelije, to jest na prelazu jednih u druge, nalaze se po dva-tri reda prelaznih ćelija koje su najčešće petougaone. Rastojanje između dva sata je 11 do 12 mm i čini ulicu gnijezda.

U radiličkim ćelijama izvode se pčele radilice, sprema hrana, med i polenov prah. U trutovski izvode se trutovi i ostavlja med. U mednim i prelaznim pčele ostavljaju samo med, a u matičnjacima izvode se mlade matice.

Matičnjake izrađuju pčele u tri slučaja: kad iz bilo kojih razloga ostanu bez matice, pri tihoj smjeni matica i pri nagonu za prirodnim rojenjem. Prema broju i mjestu na satu gdje su smješteni, može se utvrditi i razlog zbog kojeg su izgrađeni.

Pri tihoj smjeni matica, društvo izgrađuje najviše do pet matičnjaka na sredini sata ili na obodu njegovog gornjeg dijela. Pri nagonu za prirodnim rojenjem, društvo izgrađuje mnogo veći broj matičnjaka (30 – 100), po pravilu na donjoj ivici sata. Nakon što se matice izvedu, pčele poruše matičnjake.

Prezimljavanje pčela

Kako se nalazimo u zimskim mjesecima, napisat ću nekoliko redaka i o prezimljavanju pčela. Za vrijeme zime, pčelinje društvo se bori protiv hladnoće praveći zimsko pčelinje klube u vidu lopte. Pčele se gusto stisnu jedna uz drugu u ulicama gnijezda i u praznim ćelijama, čuvajući maticu u sredini klubeta.

U klubetu u toku zime, kada nema legla, temperatura se kreće od 16 stepeni do 18. Da bi stvorile tu temperaturu pčele moraju da troše med za stvaranje toplotne energije.

Za uspješno prezmiljavanje iznimno je važno da društvo ne bude uznemiravano od mehaničkih pokreta, te da bude obezbijeđeno dovoljnim količinama dobrog i klubetu pristupačnog meda.

Kristalizirani med kao i med od medljike nepodobni su za prezimljavanje jer sadrže nesvarljive materije pa pčele u gnijezdu defeciraju.

U zimskim danima na temperaturi višoj od 14 stepeni, pčele izlijeću na pročisni izlet koji je dragocjen za uspješno prezimlhavanje društva.

Ramiz Kadrić

I zapamtite, snijeg na košnicama štiti klube od hladnoće! (bhpčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY