Situacija sa medvjedima uznemiruje pčelare u BiH, a rješenja nema: Bježi ili...

Situacija sa medvjedima uznemiruje pčelare u BiH, a rješenja nema: Bježi ili ostani rizikujući život i gledaj kako medvjed razvaljuje pčelinjak i krade med!

SHARE

Piše Elvir Šehić, Bihać ( Telefon: 061 790 039)

Država je medvjeda zaštitila zakonom i za nelegalan odstrjel prijeti „masna“ novčana kazna i zatvor od 2-3 godine. Naplata štete koju prouzrokuje medvjed na pčelinjaku je skoro nemoguća, predstavnici raznoraznih ministarstava i lovačkih organizacija na sve načine pokušavaju izbjeći da plate štetu. Stoga su pčelari prepušteni sami sebi i svojoj mašti kako zaštiti svoje pčele.

Pčelari pored svih redovnih problema u zadnje vrijeme sve više strahuju i od posjete medvjeda na njihov pčelinjak. Istini za volju uvijek je bilo napada medvjeda na pčelinjake ali zadnjih se nekoliko godina taj problem intenzivirao i skoro je postalo nemoguće sačuvati pčele od ovog zakonom zaštićenog predatora. Do prije nekoliko godina, napadu medvjeda su uglavnom bili izloženi seleći pčelari koji su za pčelinjom pašom selili pčele u dubinu šume, po planinskim terenima i izolovanim područjima.

Napad medvjeda na takvim područjima je za očekivati. Međutim sve se promijenilo, medvjedi sad silaze u naselja u potrazi za medom i ne prežu od bilo kojeg vida zaštite pčelinjaka.

Država je medvjeda zaštitila zakonom i za nelegalan odstrjel prijeti „masna“ novčana kazna i zatvor od 2-3 godine. Naplata štete koju prouzrokuje medvjed na pčelinjaku je skoro nemoguća, predstavnici raznoraznih ministarstava i lovačkih organizacija na sve načine pokušavaju izbjeći da plate štetu. Stoga su pčelari prepušteni sami sebi i svojoj mašti kako zaštiti svoje pčele.

Lukava je to zvijer

Medvjed je vrlo lukava i inteligentna životinja pa vrlo brzo „provali“ sistem zaštite pčelinjaka. Pčelari su pokušavali radio tranzistorom, upaljenim cijelu noć zastrašiti medvjeda, ali već nakon nekoliko dana medvjed „skonta“ da ti zvukovi ne predstavljaju prijetnju i naravno uz muziku se počasti slatkim medom te uništi dio pčelinjaka. Bilo je i pokušaja mirisanja pčelinjaka raznim mirisima ali ni to nije dalo dugoročne rezultate jer po običaju medvjed „skonta“ i tu obmanu.

Dobre efekte kod odbijanja medvjeda su imali pčelari koji su u frizerskim salonima skupljali ostatke ljudske kose postavljali je oko pčelinjaka ali, ako ima rose ili kiše, efekat je puno slabiji.

Nakon posjete medvjeda, pčelinjaci ostaju u ovakvom stanju

Najveći efekat su do sada po pričama pčelara a i iz mog vlastitog iskustva u odbijanju medvjeda dale „smrdljive čarape“ obješene u blizini pčelinjaka i znojna garderoba. Bilo je još raznoraznih metoda i pokušaja da se ova zvijer odbije ali sve te metode su nesigurne. Najsigurnija zaštita pčelinjaka (iako nije 100%) je postavljanje električnog pastira ili čobanice. Na tržištu imamo jako puno modela takvih uređaja koji se napajaju na struju ili baterije ili su kombinovani.

Pored kvalitete samog uređaja još je bitnije njegova pravilna upotreba. Stubove za ogradu možemo koristiti od bilo kojeg dostupnog materijala u koji se mogu uvrnuti izolatori. Razmak između stubova ne bi trebao biti ispod tri metra. Žica koja provodi struju može biti obična tanka pocinčana, bakrena ili namjenski proizvedena žica za el. pastire. Bez obzira koju vrstu koristili bitno je da se ista pravilno postavi i da ne dodiruje ništa osim izolatora i priključka na uređaj.

Ni električni čoban nije trajno rješenje

Žicu moramo postaviti u najmanje 3-4 reda u razmaku od 20 cm jednu od druge, isključivo na izolatore. Poželjno je žice na više mjesta povezati jer u slučaju da medvjed prekine jednu žicu ostale ostaju pod naponom. Uzemljenje je jako važno jer nepravilno postavljeno uzemljenje će oslabiti ili u potpunosti prekinuti rad uređaja.

Za uzemljenje se koristi klasična pocinčana traka dužine 5 m koju je potrebno ukopati na dubini od 80 cm. Može se koristiti i nekoliko pocinčanih cjevi koje se moraju zabiti u zemlju najmanje od jednog metra i zatim povezati bakrenom žicom. Kod uzemljenja je bitno voditi računa o vlažnosti terena jer što je vlaga u zemlji veća bolje je uzemljenje. Zbog toga se savjetuje postavljanje uzemljenja u blizini većeg drveta zbog vlage koju uzrokuje hladovina.

Postavljanje el. pastira uglavnom odbije napade medvjeda ali to nije trajno rješenje jer iskusniji i stariji medvjedi često i ovu prepreku prođu i unište pčelarev trud i izvor egzistencije. Tako da se često nametne kao najbolje rješenje – selidba sa terena gdje medvjedi uzrokuju probleme, ali ostaje pitanje koliko je još ostalo sigurnog prostora za pčelarenje. Da li će država iznaći prihvatljivo rješenje ili će pčelari morati silom zaštiti svoja imanja i pčelinjake, vrjeme će pokazati.

Pravilno postavljen izolator

 

 

1 COMMENT

  1. pa danas Niko vise ne drzi tornjake sto je i glavni razlog hajducije i ljudske i medvjedje. Kada se uspostavi balans snaga onda i pametni medvjedi strhuju od napada u selima i ne silaze tek tako olako u ista

LEAVE A REPLY