Andrej Sever, slovenački pčelarski mag: Philip McCabe, predsjednik APIMONDIE, oduševljen je bh....

Andrej Sever, slovenački pčelarski mag: Philip McCabe, predsjednik APIMONDIE, oduševljen je bh. pčelarima!

SHARE

Svi koji ovo pročitaju, a invalidi su i bavili bi se pčelarstvom, neka mi se jave na mail andrej.sever1@siol.net, sa fotografijama i iskustvima. Unaprijed hvala svima. Planiram u Istanbulu u sklopu Apimondie, na regionalnom nivou povezati ljude invalide i dokazati da i oni mogu biti ravnopravni sa ostalim ljudima koji nisu invalidi, i baviti se pčelarstvom i apiterapijom.

Andrej Sever, 67-godišnji pčelar iz Slovenije, nekadašnj član NO ČZS i osoba koja je omogućila i bh. pčelarima da učestvuju na Međunarodnom ocjenjivanju meda Semič, u razgovoru za BH pčelar je govorio o svom odnosu sa bosanskohercegovačkim pčelarima, posjetama našoj zemlji, druženju sa našim pčelarima te o ideji da formira udrugu invalidnih pčelara.

BH PČELAR: Ko je Andrej Sever?

Andrej Sever je univerzitetski diplomirani elektroiženjer, umirovljeni republički elektroenergetski inspektor, zaljubljenik u ljude sa sela, koji muku muče u prirodi da sa svojim radom prehranjuju svoje porodice. Znaju me kao sportaša, bavio sam se folklorom, uživam u vinogradu. Poznaju me kao pčelara, djeda mraza, donatora…Moj životni moto je »U zemlji, u radu pčela, u pjesmama lišća šume, neprestano tražim tebe, da bi našao sebe, smisao života«

BH PČELAR: Kako su izgledali vaši prvi susreti sa bh. pčelarima i bh. pčelarstvom?

U svakom radu je potrebno stalno učiti, družiti se ljudima i uživati. Slovenski pčelari su posjetili u 2009. godini pčelarski sajam u Beogradu gdje smo imali svoj štand na kojem smo reklamirali APIMEDICA kongres. Pored prospektnog materijala, ja sam dijelio svoje vino i pčelinje proizvode pčelarima među kojima su bili i pčelari iz BiH. Osmijeh, iskrenost i vino otvori srca svakome pa i pčelarima i tako smo postali pravi prijatelji, koji prijateljstvo i danas njegujemo i održavamo. Divni su to ljudi, vole pčele i sjajni su pčelari.

BH PČELAR: Čuli smo da ste vi sa svojim prijateljima Auguštinom i Plutom prvi uradili prezentaciju ČZS kao član NO ČZS. Nakon te prezentacije o ocjenjivanju medova u Semiču, već te prve godine su pčelari sa USK počeli donositi medove na ocjenjivanje i do današnjih dana su vaši gosti i iz Slovenije donose pregršt medalja. Šta nam možete reći o tim počecima druženja sa pčelarima BiH?

Kao jedan od onih semičkih pčelara, koji smo počeli međunarodno ocjenjivanje meda u Semiču bila mi je želja da što više pčelara zna za naše ocjenjivanje meda. Znao sam da se preko takmičenja diže kvaliteta meda i posebno promocija određenog kraja ili države. Ova naša druženja polučuju veliki uspjeh. Semički pčelari su uspješno organizirali u okviru Pčelarskog saveza Slovenije (ČZS) Svjetsko ocenjivanje meda u Ljubljani 2010. i završnu priredbu sa podjelom pokala i medalja u Semiču. Po prvi put na ovom Svjetskom kongresu Apimedica-2010. bili su pčelari iz BiH. Druženjima sa pčelarima iz BiH se uvijek radujem.

Sekcija invalidnih pčelara

BH PČELAR: Vi ste u Bihać doveli današnjeg predsjednika Apimondije Philip McCabea. Pčelari USK vam odaju veliko poštovanje i zbog tog poteza koji je bio od velikog značaja za bh. pčelarstvo. Znate li da vas u USK jako cijene, zapravo u cijeloj BiH vas ističu kao velikog pčelarskog stručnjaka? Kako to komentarišete?

Prije pet godina je pčelarsko društvo »Dr.Jože Starc« iz Metlike obilježavalo 100 godišnjicu svoga rada i sa svojim prisustvom su uveličali našu proslavu među ostalima i Philip Mcabe (tada potpredsjednik APIMONDIE (danas predsjednik Svjetske organizacije APIMONDIE) i pčelari iz BiH (Rajko Radivojac). Zbog dotadašnje dobre saradnje sa pčelarima BiH, predložio sam g. Philip Mcabeu da posjetimo Bihać i da on dadne podršku pčelarima ovog područja i sa strane APIMONDIE. Sa posjetom i radom pčelara USK i BiH, g. Mcabe je bio oduševljen, toliko da je u posjeti kod jednoga pčelara zapjevao « Kafu mi draga ispeci…« Za sebe ne mogu reći da sam neki veliki stručnjak, ali sam čovjek koji zna nešto organizirat i imam ideje iz područja pčelarstva i motivacije, to sam dokazao više puta.

BH PČELAR: Bh. pčelari pričaju da ste jako dobar domaćin, da ih već godinama srdačno dočekujete privatno ali i na Međunarodnom ocjenjivanju medova u Semiču? Čest ste gost i u BiH, a u Bužimu ste pred više od 200 pčelara pričajući o vašem projektu sa djecom s posebnim potrebama, i zaplakali. Možete li nam reći nešto više o tom iskreno rijetkom projektu u ovim turobnim vremenima?

Poslije uspjeha što su ih postigli pčelari iz BiH u Semiču zadnjih godina, morali smo nazdraviti – dignuti čašu i u mome privatnom vinskom podrumu koristiti moje mlado vino (Martinje). Tako rade pravi prijatelji! Pčelari iz BiH su zaslužili moje veliko poštovanje, jer i oni mene cijene.

Sa vašim ljudima sam u bliskom kontaktu već više godina, a posebno od 1991-1995 kad sam na žalost u tim teškim vremenima ja i belokranjski pčelari pomagali izbjeglicama (starim osobama, ženama sa djecom) koje smo primili na našem području. Znam što ste pretrpjeli i znam kako je porodici koja ima invalidnu djecu invalide, posebno djeca sa poteškoćama u razvoju. Kada sam pitao učesnike seminara u Bužimu da li ima neko da bi htio pomagati ljudima sa poteškoćama u razvoju, podiglo se desetak ruku. Ja sam završio predavanje sa suzama u očima i kazao »Ne znamo možda napraviti velike stvari, ali to što znamo, znamo sa ljubavlju. Bosanci su me dirnuli u srce svojom toplinom i odnosom prema mojoj ideji rada sa djecom sa posebnim potrebama i hvala im!

Inače, moja želja je da animiramo zdrave pčelare koji bi pomagali pčelarima invalidima. Ovaj projekt je tek u nastajanju, još i ne znamo koliko je pčelara invalida i koliko bi ih bilo zainteresirano za takav rad. Potrebo je uraditi istraživanje, vidjeti, invalidima treba specijalna okolina, pčelinjak…S predsjednikom Apomindie sam u pregovorima, ovim putem pozivam i pčelare iz BiH da mi se putem BH  pečlara ili lično jave ako znaju takve osobe, da napravimo bazu podataka. Invalidi, paraplegičari, ljudi u prometnoj nesreći – često se osjećaju bezvrijednim, a pčelarstvo bi im pomoglo jer je idealan hobi/biznis i za osobe s ograničenom/smanjenom fizičkom aktivnošću. Mora se raditi više na tome, moramo okupiti te ljude, neke koji nisu – animirati da se okrenu pčelarstvu. godit će im to, njihovoj bolesti, tj. zdravlju. Želja mi je da oformim sekciju invalidnih pčelara, a vjeurjem da će ih biti puno, bolesti, prometne nesreće, ratovi…

BH PČELAR: Više puta ste bili učesnik najveće svjetske smotre pčelara, Apimondije, možete li ukratko opisati vaša putovanja?

U veoma lijepom sjećanju imam uspomene na APIMODIJU 2003. u Ljubljani gdje smo se mi slovenski pčelari prvi put pojavili na svjetskoj pčelarskoj sceni u protokolarnoj odjeći tradicije slovenskih pčelara. Da je sve tako dobro bilo, dio je moje zasluge jer sam bio u komisiji koja je predala projektne zahtjeve za njezin izgled i sam protokol APIMONDIJE. Apimondia 2009. u Montpeljeu (Francuska) gdje sam upoznao mnoge pčelare širom svijeta, Svjetsku medenu kraljicu Ritu Suri iz Indije koja me lično pozvala na njenu velesvadbu u Ludhianu u ljetu 2013, zatim moga prijatelja iz Sarajeva, pokoj mu duši, u prošloj godini umrlog g .Hatibovića i njegovu porodicu i tada sam prvi put u povijesti pčelarstva otvarao sa mačem medeni pjenušac; zatim, Apimondia 2013. u Kijevu gdje sam preko postera i u radu komisije za apiterapiju prvi put predstavio projekat u kome pčelarstvo i apiterapija za osobe sa poteškoćama u razvoju mogu biti izuzetno korisne. Ako mi financije budu dozvolile, ja bih želio ići na Apimondiu u Istanbul (Turska) u suradnji sa gospođom Jadrankom Luketa iz Zagreba da predstavimo rad osoba invalida u kolicima (paraplegičari…) sa pčelama kao neku novu vrstu apiterapije. Svi koji ovo pročitaju, a invalidi su i bavili bi se pčelarstvom, neka mi se jave na mail andrej.sever1@siol.net, sa fotografijama i iskustvima. Unaprijed hvala. Planiram u Istanbulu na regionalnom nivou povezati ljude invalide i dokazati da i oni mogu biti ravnopravni sa ostalim ljudima koji nisu invalidi, i baviti se pčelarstvom i apiterapijom.

BH PČELAR: Kada vas bh. pčelari pominju, osim što kažu da ste pčelarski maestro, kažu i da ste veoma draga osoba, pozitivni, veseli, emotivni…Šta vi kažete za sebe?

Kod nas kažu da čovjek koji ne voli lijepe žene, pčele i vino nije čovjek…ha ha ha. Sve je tako kakvi me opisuju.

Pčelarstvo je za zaljubljenike, ne tajkune

BH PČELAR Kakvo je vaše mišljenje o bh. pčelarstvu, šta biste sugerisali kolegama u BIH, da unaprijede svoj način pčelarenja?

Koliko sam u kontaktu sa pčelarima iz BiH, vidim da idu velikim koracima ka pčelarskom znanju i tehnologiji, uče mlade pčelare i da ulažu velike napore u edukacijama, u borbi protiv pčelinjih bolesti i falsifikovanju meda, i posebno što se žele dokazati na takmičenjima u Semiču me raduje jer vi u Bosni imate medove jako visoke kvalitete i sortne medove. Želio bih da i oni uvode invalidne osobe u rad sa pčelama, jer će na tom putu postići duplo veće zadovoljstvo i radost, postat će ljudi ne individualisti. Želio bih da se puno više uključe u rad sa pčelarima i doktori veterine koji stručno prate pčelarstvo i skupa uspješno rješavaju probleme. OČUVAJMO NAŠE PČELE!! Ukratko »Uči i pošteno radi, samo na ovakav način možeš sačuvati prirodu, sebe, svoju porodicu….«

BH PČELAR Čemu je pčelarstvo vas naučilo?

Naučilo me redu, poštivanju prirode i želji da pomognem ljudima. Možda nisam normalan za ovaj čas, a ima nas nekoliko takvih, ali nažalost, premalo… “Tek kad sasječete posljednje drvo, tek kad zatrujete posljednju rijeku, tek kad upecate posljednju ribu, tek tada ćete saznati da se novac ne može jesti.” Proročanstvo Cree Indijanaca”.

BH PČELAR Kako izgleda vaše pčelarenje, kakvi su bili vaši počeci, šta bi preporučili svakom pčelaru početniku ?

Počeo sam sa dva roja, napravio pčelinjak, puno se družio sa pčelarima, išao na predavanja, učio od drugih ali i na svojim greškama. Nikada ne smiješ posustati – to je najvažnije u pčelarstvu. 45 košnica trenutno imam, nekoliko mi je društava upravo i stradalo. Zbog čega, ne znam, ja uvijek radim po pravilima, ali, u prirodi se pravila mijenjaju, zato je pčelarstvo za “zaljubljenike”, ne za tajkune. Medno bosanski pčelari.

(E. KARAHMET/BH pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY