FOTOREPORTAŽA: Više od pet hiljada godina Maje su bili vrhunski pčelari: Sa...

FOTOREPORTAŽA: Više od pet hiljada godina Maje su bili vrhunski pčelari: Sa nestankom pčele Melipone, nestaje i tradicionalno pčelarstvo Maja

SHARE

Uzgojanje takozvane “Xunan-kab” pčele bila je prakticirana mnogo godina prije dolaska Španaca na poluotok Jukatan, prebivalište drevnog naroda Maja. Nekada je pčelarenje na ovim prostorima bio važan izvor prihoda, ali i sastavni dio kulture i tradicije

Meda iz tropskih šuma sve je manje na meksičkim pijacama. Sve je manje pčelara u okolnim selima. Polako, ali sigurno nestaje i pčela bez žaoka (Melipona beecheii), za koju se smatra da je naseljavala Jukatan prije dolaska ljudi. U deblima stabala, na miru i u čistom okruženju, Melipone su vrijedno skupljale polen i nektar sa tropskih voćaka i cvijeća karakterističnog za ovo područje.

Dolaskom Evropljana počinje borba za život i smrt. Evropska pčela medarica i afričke pčele ubice počele su kolonizirati i uništavati sve ono što je Melipona gradila stotinama godina. Istraživanje naučnika iz osamdesetih godina donosi nam podatak da je na ovom području sa domaćim pčelama bez žaoke tada pčelarilo oko hiljadu pčelara. Deset godina kasnije, taj broj je prepolovljen da bi 2004. godine iznosio samo četrdeset pčelara.

Savršeni pčelari

Zaustavite bilo koga na ulici primorskog grada Tuluma i upitajte ga koliko se pčelari na ovim prostorima, reći će vam da je taj zanat stariji više od pet hiljada godina. Neće mu biti mrsko ispričati vam cijelu priču o tome kako su Maje bili savršeni pčelari i na koji način su koristili med iz šuma. Med su koristili kao antibiotik, pravili od njega alkoholna pića, upotrebljavali ga kao zamjenu za šećer.

Osim Maja, pčele Melipone koristile su i druge kulture sa ovih područja. Ova pčela je izrazito sitne glave, nema žaoku, a matice uzgaja u ćelijama legla radilica. U tradiciji Maja, sveštenici sakupljaju ovaj med kao dio vjerskog obreda dva puta godišnje, i pri tome ubijaju društva. Ali, pčelarstvo Jukatana nije se moglo odruprijeti globalnom trendu proizvodnje meda. Uvozne pčele proizvodile su više meda i zbog toga bile ekonomičniji izbor za pčelare. One koje nisu gajene, koje su još uvijek ostale slobodne u prirodi, polako nestaju, izmučene glađu zbog bezobzirne sječe tropskih šuma, ali i drugih prirodnih katastrofa kao što su uragani koji im umanjuju inako slabu pašu.

Visoka cijena meda

Ni gajena društva nemaju baš sjajnu perspektivu. Razlog za to je sve starija populacija koja živi na selima. Od njih nema ko da naslijedi njihovo znanje o pčeli Meliponi, posebno kako ih umnožavati dijeljenjem. U pomoć su pritekli Rogel Villanueva-Gutierrez, Stephen Buchmann, Arthur James Donovan i Roubik tako što su objavili ilustrovani priručnik na španskom i jeziku Maja u kojem korak po korak objašnjavaju postupke gajenja pčela bez žaoke.

Slijedeći podatak do kojeg su došli istraživači ne daje puno nade za budućnost pčelarstva Maja. Naime, u zadnjih 25 godina, pad broja uzgajanih društava omiljene bezžaočane pčele dostigao je cifru od 93%. nažalost, ne može ih se više naći ni u ostacima šuma koje se nemilosrdno uništavaju.

Uz sve ovo, opada i interesovanje za gajenje ovih pčela iako im je med veoma skup. Visina cijene dovela je do toga da pčelari uzimaju mnogo više meda nego bi trebali i na taj način izgladnjuju društva. Kako bi se nadomjestili gubici gajenih društava, svakodnevno se traga za onim u divljini. Rijetko ko ih i pronalazi. Svi programi s ciljem spašavanja populacije ovih pčela osuđeni su na neuspjeh. Gradske turističke zajednice privlačinije su mladima Maja od pčelaranja u selima i tropskim šumama.

Donosimo vam nekoliko fotografija ljudi koji se još uvijek bave pčelaranjem sa Meliponom, uglavnom su to stariji muškarci i žene. Oni još uvijek nisu izgubili nadu!

(J. H./bh pčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY