Naziru li se bolji dani za globalno pčelarstvo? Pesticidi pčele čine dementnima,...

Naziru li se bolji dani za globalno pčelarstvo? Pesticidi pčele čine dementnima, zaboravljaju put do košnice i umiru

SHARE

Veliki broj pčelinjih kolonija širom svijeta se polako ali sigurno oporavlja nakon što su godinama uništavani raznim industrijskim pesticidima koji su se pokazali kao jedan od glavnih uzročnika smrtonosnog poremećaja kolapsa kolonije

Džef Ludvig, pčelar iz američkog grada Bajrona u saveznoj državi Ilinois, kaže da je posljednih godina zabilježen mali, ali veoma bitan znak da su se pčele počele oporavljati od CCD-a. Također, kaže da su veliku ulogu imali i mediji koji su napokon počeli davati više pažnje pčelama i njihovim problemima

Pčele bježe iz košnica u svoju smrt  

  • – Zahvaljujući tome, povećao se interes javnosti za pčele. Mislim da su ljudi napokon shvatili da bez pčela neće biti ni nas, te da očuvanje njihovih prirodnih staništa i njih samih treba biti naš prioritet. Masovna pčelinja izumiranja obično se dešavaju u zimskim mjesecima, kada pčele iz neobjašnjivih razloga bježe iz košnica, a izloženost kolonija neonicotinoidima na njih ima efekat nervnog otrova, koji u konačnici uzrokuju CCD ili poremećaj kolapsa kolonije – govori ovaj pčelarski stručnjak.

Poremećaj kolapsa kolonije prvi je put zabilježen u Americi 2006. godine, kada naučnici još uvijek nisu mogli sa sigurnošću odrediti šta je uzrok masovnom nestanku pčelinjih kolonija. Dugo vremena se nagađalo o parazitima, lošoj ishrani i pčelarskoj praksi, pa čak i stresu koji pčele proživljavaju tokom vožnje kamionima na pašu.

Osim što se već 25 godina bavi pčelarstvom, Džef Ludvig redovno održava i odlično posjećena predavanja na kojima upoznaje javnost o ovom problemu. Kao rezultat, posljednih godina je porastao broj onih koji su se odlučili posvetiti pčelarstvu i osiguravanju svijetlije budućnosti za ove vrijedne oprašivače.

  • – Na svojim predavanjima, mladim pčelarima pokušavam objasniti rizik od korištenja industrijskih pesticida i CCD-a. Pčele su veoma inteligentna stvorenja i one znaju kada su bolesne i one osjete i najmanju promjenu u košnici. Pesticidi poput neonicotinoida kod pčela pokreću određeni biološki mehanizam koji u najgorim slučajevima dovodi do poremećaja kolapsa kolonije. Zaražene kolonije osjete da nešto nije u redu, pčele masovno napuštaju košnice i ne znaju se vratiti, jednostavno se izgube – objašnjava Džef Ludvig.

 Selektivni uzgoj stvara kontraefekt

Osim pesticida, Džef Ludvig je uvjeren da je najveći uzročnik CCD-a trend selektivnog uzgoja pčela i parazitsko grinje koje napada kolonije tokom cijele godine.

  • – Medonosne pčele su u stanju da se odbrane od parazita, ali njihov ugriz ostavlja ranu koja pčele ostavlja ranjivim na viruse i bakterije. To su bolesti koje imaju potencijal da unište čitave kolonije i tome smo bili svjedoci zadnjih godina. Uvjeren sam da je glavni izvor ovog problema intenzivni selektivni uzgoj kolonija – kaže Ludvig.

Kako bi se prirodno odbranile od ovih napasnika i održale higijenu u košnicama, pčele se redovno međusobno čiste. Ipak, ova osobina pčela je u naglom padu.

  • – Selektivni uzgoj se godinama koristio kao bi se poboljšali prinosi meda i povećala efikasnost medonosnih pčela. Međutim ta praksa je mač sa dvije oštrice jer se pokazalo da je higijensko ponašanje pčela posljednjih godina u naglom padu. Moramo se fokusirati na uzgajanje pčela sa snažnim higijenskim karakteristikama, jer pčele danas nisu ni blizu otporne kao što su nekada bile – govori Džef.

Komercijalni preparati koji se koriste za uništavanje parazita pokazali su se efikasnima, ali samo za kratko vrijeme. Prema Džefovim riječima, ovo dešava jer su paraziti vremenom razvili otpornost na industrijske preparate koji su ih trebali držati pod kontrolom.

  • – Krajnje je vrijeme da shvatimo da medicina i hemijska industrija nemaju efikasno rješenja za ove parazite. Pčele su se hiljadama godina prije pojave pesticida i drugih hemijskih zagađivača uspješno branile od raznih nametnika, i upravo su jačanje higijenskih navika pčelinjih kolonija ono što bi moglo donijeti prevagu u borbi protiv parazita i bolesti.
  • To je glavna teza koju svojim učenicima pokušavam prenijeti kako bi buduće generacije pčelara širom svijeta bile što spremnije za sve neizvjesniju pčelarsku budućnost – upozorava Džef Ludvig.

Pčele držite na suhom i pustite ih da rade!

Interes za pčele i pčelarstvo kod Džefa se javio prije 25 godina, kada je kao tinejdžer posmatrao brata koji je vikende provodio na obližnjem ranču pomažući u održavanju pčelinjaka jednog lokalnog farmera.

Džefov pčelinjak
  • – Od tog čovjeka sam dobio svoje prve košnice i svu neophodnu pčelarsku opremu koja mi je mnogo pomogla tokom početnih mjeseci rada sa pčelinjacima. Nije trebalo dugo vremena da se u potpunosti zaljubim u ova mala stvorenja i želio sam svaki slobodan trenutak provoditi sa njima.
  • Pčele nam daju izgovor da izađemo iz kuća i da što više vremena provodimo u prirodi na otvorenom. To su društvena stvorenja od kojih uvijek možete nešto novo naučiti, i zaista je fascinantno posmatrati ih kako zajedno rade – govori Džef.

Iako su ga pčele nebrojeno puta ubole on im ne zamjera, i smatra da je svaki njihov ubod zapravo lekcija pčelarima.

  • – Pčele vas neće napadati ukoliko ih bespotrebno ne uznemiravate i ugrožavate njihov životni prostor. Većinu vremena su zauzete radeći tako da na vas uopšte neće obraćati pažnju – uvjeren je Ludvig.

Ludvig trenutno ima trideset i pet kolonija a nada se da će ove godine proširiti svoju pčelarsku porodicu na na najmanje 50 kolonija. Blaga zima na američkom kontinentu je ove godine bila itekako povoljna za pčele širom države.

  • Obišao sam svoje košnice prije nekoliko sedmica i sve su u veoma dobrom stanju, i koliko vidim sve su zdrave, tako da sa s nestrpljenjem dočekujem sljedeću sezonu– kroz smijeh zaključuje Džef Ludvig.

(bhpcelar.com)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY