Tradicija stara hiljadama godina: Za “krađu” meda potrebne su ljestve od užeta,...

Tradicija stara hiljadama godina: Za “krađu” meda potrebne su ljestve od užeta, štap od bambusa i velika hrabrost

SHARE

U trenutku kada se približe pčelinjem gnijezdu, počinje neizvjesna borba između čovjeka i stotina hiljada pčela. Uz odličnu prilagođenost na tešku himalajsku klimu, ove pčele služe kao jedini oprašivači ekološki zaštićenog područja

Dvaput godišnje, u visokim himalajskim planinama u centralnom Nepalu, skupljaju se ljudi oko stijena, koje su dom najvećim pčelama medaricama poznatjim kao Apis laboriosa. Kao što su to radile desetine generacija prije, ljudi dolaze po med koji je smješten u stjenovitim dupljama na Himalajima.

Ritual prije medobranja varira od stanovnika do stanovnika. Uglavnom počinje molitvom i žrtvom u vidu bacanja cvijeća, voća i riže. Slijedeći korak je paljenje vatre ispod stijene kako bi dim otjerao pčele iz saća. Dok su jedni ispod stijene, drugi su preokupirani poslom na vrhu stijene s koje se, preko improviziranih užadi spuštaju prema desetinama kilograma meda koji visi “ni na nebu ni na zemlji”. Kao što se to obično dešava, lovci na med niz stijenu spuste svoje ljestve od užadi preko kojih dolaze do teško dostupnih satova meda.

Glavna fabrika eko sistema

U trenutku kada se približe pčelinjem gdnijezdu, počinje neizvjesna borba između čovjeka i stotina hiljada pčela. Stotinama godina tehnike “krađe” meda prenosi se sa generacije na generaciju. Ali, sada je ova tradicija ugrožena. Osjeti se kako pčele nestaju.

Farooq Ahmad, koordinator na projektu “Himalajske pčele medarice” iz Katmandua u Nepalu kaže kako je ovakav vid sakupljanja meda vidno ugrožen.

– Naše studije su pokazale kako se u posljednjih 20 godina broj pčela bitno smanjio, a samim time i broj ovakvih pčelinjih gnijezda se smanjio – kaže Ahmad.

Uz odličnu prilagođenost na tešku himalajsku klimu, ove pčele služe kao jedini oprašivači ekološki zaštićenog područja. Nestanak pčela utječe i na neke autohtone biljke čije postojanje je dovedeno u pitanje. Stephen Buchmann, ekspert u polju pčelarstva sa Universiteta u Arizona, kaže kako nestanak ovih pčela zaista “razvaljuje glavnu fabriku ovog eko sistema”.

– Ako izgubimo pčele, izubit ćemo i eko sistem – kazao je Buchmann.

Ahmadov tim se nada da će porast turizma na ovom području povećati i broj novih lovaca na med, osiguravajući da ova tradicija živi bar nekoliko desetina godina.

Turistička atrakcija

Ahmad kaže kako su još uvijek najveća prijetnja pčelama na stijeni i nepalskim tradicionalnim lovcima na med, velika potražnja ovog meda u Japanu, Kini i Koreji kao nezaobilaznom sastojku tradicionalne medicine.

– Nektar iz nekih vrsta rhododendron u visokim planinama donosi medicinska svojstva ovom medu – kazao je Ahmad te dodao:

– Taj med ima opuštajuća svojstva i upotrebljava se kao sedativ. Čuo sam kako ga neki lokalni korejski iscjelitelji upotrebljavaju kako bi svoje pacijente izvukli iz pakla droge.

Kako bi održali ovu populaciju pčela, Ahmad i njegove kolege su radili sa lovcima na med nekoliko godina, čuvajući polovinu pčelinjih legla netaknutim.

– Naša inicijativa imala je svoju svrhu i lovci na med su svjesni važnosti ove vrste pčela. Na ovaj način čuvaju tradiciju i razvijamo turizam ovog dijela svijeta. Hiljade znatiželjnih turista dolazi da pogleda kako ti ljudi sa velikih visina skidaju čist i zdrav med, a pri tome boreći se sa rojevima pčela. Dobrodošao je sav novčani prihod koji će koristiti za zaštitu ovog područja.

 

 

 

(J. H./arhiv BH pčelara)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY