Najsigurniji način je da se pred glavnu pašu u pčelinju zajednicu uvede mlada oplođena matica
Sarajevo, 23. maj 2013. - BH pčelarov stručni saradnik piše kako pčelinju zajednicu neprekidno držati u punoj kondiciji, uz potpuno radno angažovanje, neprekidno zalijeganje matice i održavanje veoma jake pčelinje zajednice koju u kasnijoj fazi pčelar koristi za umnožavanje. Piše o tome kako mnogi pčelari u pripremi pčelinjih zajednica za selenje, u zajednice dodaju ramove sa zatvorenim leglom iz drugih košnica, misleći da će na taj način bolje iskoristiti pašu. U suštini, piše Rorlak, oni su dodali nepotrebnu ˝energiju˝ koja će kao proizvod imati prelazak pčelinje zajednice u rojidbeno stanje
INFORMATIKA U SLUŽBI PČELARSTVA, HRVATSKOG ISTRAŽIVAČA GORANA KLADARINA Digitalna vaga za sigurno pčelarenje?!
HRVATSKA, BOSNA I HERCEGOVINA, 25. april 2013. - Malo je onih pčelinjaka koji su baš u samom dvorištu kuće. Pčelaru na dohvat ruke. Naročito kada krene pčelinja paša. No, i u takvim pčelinjacima, posebice ako su s većim brojem košnica, vaga je vrlo značajan pčelarski alat. Ako takvim uređajem možemo još mjeriti i druge parametre (temperaturu, relativnu vlagu u košnici, kišu, ako nam uređaj javlja da na pčelinjaku imamo nepoželjnog gosta – alarm i sl.), onda na raspolaganju imamo cijeli niz podataka koji mogu unaprijediti upravljanje pčelinjakom, odnosno pospiješiti iskorištavanje pčelinje zajednice.
Andol ili aspirin – provjereni lijek nakon uboda pčele ili ose!
Sarajevo, 16. april 2013. - Pri ubodu pčele, ose, stršljena i drugih kukaca dovoljno je na mjesto uboda staviti navlaženu (vodom ili pljuvačkom) tabletu andola ili aspirina.
Tabletu držimo na mjesto uboda jednu minuta, te je nakon toga odstranimo.
Ako postupimo na ovaj način, neće doći do otekline niti svrbeža.
Dr. Zlatko Tomljanović u Sarajevu/ ZA DVIJE ILI TRI GODINE SVAKO MOŽE POSTATI USPJEŠAN PČELAR
BiH, 
15. april 2013. - Trideset godina se bavim pčelarenjem. Šest posljednjih godina su prilično loše, a zadnje dvije prilično dramatične, ne samo u Hrvatskoj već u i Sloveniji i Bosni i Hercegovini…
Nedavno sam imao u Beogradu predavanje gdje sam govorio o selidbenom pčelarenju kao odgovoru na klimatske promjene, pa sam ponudio ovaku priču. Svojevremeno, kada sam radio u Americi, radili smo sa velikim kamionima gdje smo transportovali oko 600 košnica na udaljenosti od oko 2000 kilometara. To vam je kao da selite košnice iz Štokholma u Sarajevo, ili zamislite da nema Sredozemnog mora pa da selimo košnice iz Sarajeva skroz na jug Libije, pa opet se vraćate u Sarajevo po nove košnice, i tako četiri ili pet puta.
Petar Trogrlić održao savjetovanje u Tomislavgradu: PČELAR MORA POZNAVATI BIOLOGIJU PČELINJE ZAJEDNICE
TOMISLAVGRAD, 25. mart 2013. - Hrvatski stručnjak za pčele Petar Trogrlić u subotu je održao savjetovanje za pčelare u Tomislavgradu.
Trogrlić koji je agronom i član Hrvatskog pčelarskog saveza, govorio je o svom načinu borbe protiv varoe i nozemoze organskim sredstvima, značaju kvalitete hrane u košnici na cjelokupan život u pčelinjoj zajednici te generalno o svojoj tehnologiji pčelarenja koja se već desetak godina pokazuje kao veoma uspješna.
- Ključ svih problema u pčelarstvu je vratiti se prirodnim zakonima pčele. Šta hoću reči. Pčelari su ti koji jednostavno moraju poznavati biologiju pčelinje zajednice, ali biologiju pčelinje zajednice u prirodi. Jer, sve ovo šta mi danas pčeli pokušavamo podvaliti, prevarit je na neki način, ona to brzo otkriva i dalje nastavlja svojim putem, po svojim nagonima.
SKLAPANJE RAMOVA U REKORDNOM ROKU
BiH, 22. mart 2013. - Pogledajte zanimljivu prezentaciju sklapanja i užičavanja ramova u rekordno kratkom vremenu.
Video pogledaj OVDJE!
Kako popraviti pčelinju pašu SVE O UZGOJU FACELIJE
BiH, 20. februar 2013. - Saradnik BH pčelar objašnjava kada i na koji način sije faceliju, kako priprema zamljište, kakve koristi ima od facelije, te čitateljima nudi stručnu pomoć oko nabavke sjemena i načina sijanja ove izuzetno medonosne biljke
Piše Aleksandar Subotić, pčelar iz Gradiške i uzgajivač facelije
Svi oni pčelari koji ne sele pčele, trebaju da posiju određenu površinu facelije u blizini pčelinjaka, kako bi obogatili pčelinju pašu na tom terenu. Radi se o izuzetno medonosnoj biljci, koja daje i obilje polena.
PČELARSKA PRAKSA
