Font Size

SCREEN

Menu Style

Cpanel

O Fararovim košnicama - zašto su zaboravljene?

Početnik sam u pčelarstvu,redovno čitam naš list BH pčelar. Zapazio sam da ima mnogo korisnih tema, kako za početnike,tako i za iskusne pčelare. U literaturi o pčelarstvu u najvećem dijelu autori predlažu LR košnice za pčelarenje, iako imaju podosta nedostataka. O ovome problemu pisao je pčelar Rajko Radivojac iz Petrovog Gaja kod Prijedora u BH Pčelaru br. 4/09. str.54.

Pitanje

Što je sa Fararovom košnicom? Što je sa bivšom “Jugofarkom”? Zašto netko od stručnjaka ne prezentuje ovu vrstu košnice koja ima mnogo prednosti u odnosu na LR košnicu - način izrade, dimenzije, rad sa košnicom, zazimljivanje itd?

Nešto o ovoj košnici našao sam u priručniku “Pčelarenje kao profesija i hobi” (četvrto izdanje)Branka Relića (izdavač “Partenon” iz Beograda).

Predložio bih, ako nema pčelara kod nas u BiH koji mogu kompetentno pisati o Fararovim košnicama, kontaktirajte susjedne zemlje i njihove pčelare. Pokušajte pronaći literaturu pa nas uputite gdje se može nabaviti - kupiti.

Molio bih Vas da mi odgovorite-komentirate ovaj predmet u našem listu i opoznate nas početnike sa tim detaljima.

Stjepan Biletić
Kreševo


Odgovor

ISKUSTVA SVEŠTENIKA MILOŠA ANTONIĆA IZ SRBIJE

Poštovani Biletiću,

Fararove košnice koje ste naveli u svom pitanju, skoro da se ne koriste u BiH, ili barem ne u tolikoj mjeri da bi se neko mogao tako kompetentno govoriti o njima (ako je redakcija BH pčelara loše informisana, zamolili bismo da nam se neistomišljenici jave i daju svoje komentare). U nastavku ćemo vam prenijeti iskustva sa Fararovim košnicama sveštenika Miloša Antonića iz Koceljeve u Srbiji koji već dvanest godina koristi ovaj tip košnica:
 
-  Počeo sam da pčelarim prije petnaest godina DB košnicom a poslije tri godine prešao sam na pčelarenje Fararovom košnicom. U početku sam radio sa ramom visine 130 mm, i nastavkom sa 12 ramova. Potom sam povećao visinu rama na 160 mm, sa 12 ramova, te najzad usvojio visinu rama od 160 mm, ali sam smanjio broj ramova u nastavku na 10. Zadnjih godina pčelarim sa dvadesetak DB košnica i sa pedesetak Fararovih košnica.

Košnica kojom pčelarim sastoji se od podnjače, četiri - pet desetoramnih nastavaka, matične rešetke, zbjega, poklopne daske i krova. Na suprotnim gornjim uglovima podnjače i svakog nastavka učvršćeni su limeni ugaonici koji onemogućavaju pomjeranje dijelova košnice prilikom transporta. Satonoše ramova su debljine 15 mm a svi ramovi su opremljeni sa Gerstungovim limenim razmacima, koje sam pravim i kojima sam više nego zadovoljan, jer uvijek drže određeno rastojanje između ramova a pčele zbog toga ne lijepe ramove propolisom, što se direktno odražava na lakše vađenje ramova iz košnice.

Tokom minulih godina pomno sam pratio život pčelinje zajednice u Fararovim košnicama i došao do zaključaka, koje ću, eto, ovom prilikom, rado podijeliti s ostalim pčelarima.
 
- Fararova košnica je nastavljača neograničene zapremine, sa istim ramovima u plodištu i u medištu, što omogućava primjenu najsavremenijih metoda pčelarenja;

- Nastavci kod Fararove košnice su su lakši od LR nastavaka i pogodniji za manipulaciju;

- Prilikom proljetnog proširenja plodišta, zbog široko - niskog nastavka, najmanje se remeti mikroklima u košnici i pčele daleko brže osvajaju dodati prostor nego kod viših ramova;

- Zamjenom nastavaka u proljeće manje se remeti toplotni režim u plodištu i društva se dobro razvijaju, čak brže nego u drugim košnicama;

- Saće se brže i pravilnije izgrađuje u manjim ramovima jer se satne osnove manje istežu i manje deformišu na visokim temperaturama;

- Zbog manje visine ramova lakše se i bezbjednije odvija seoba košnica jer se ramovi manje klate i bolje izdržavaju teret ako su puni meda ili legla;

- Manje ramove pčele brže pune medom i brže zatvaraju pa se ne dešava da na istom ramu bude i zreo i nezreo med;

- Široko - niski ramovi se lakše oslobađaju od pčela prilikom oduzimanja meda, ako se radi ručno, četka jednim potezom čisti cijeli ram, a takođe se lakše i voštani poklopci skidaju jer nož ide preko cijelog sata;

- Med se lakše izvrca iz nižih ramova;
 
- Niži ramovi su pogodniji za dvomatično pčelarenje, a i za proizvodnju meda u saću, kao i za dobijanje sortnog meda;

- Plitki nastavci su pogodni za oplodnjake prilikom proizvodnje matica. Nastavak se jednostavno podjeli sa dvije tanke pregradne daske i dobiju se tri oplodnjaka sa po tri rama;

- Na niskim ramovima pčele ne mogu stvoriti visoku mednu kapu, koja je često kočnica razvoja legla i izazivač rojevnog nagona, a deblokada plodišta se vrlo lako i brzo izvodi;

- Za vrijeme zimovanja, pčelinje klube obavezno zauzima dva nastaka, tako da se, koristeći međuramni prostor, može nesmetano kretati za hranom i horizontalno i vertikalno, što doprinosi boljem i sigurnijem prezimljavanju pčela i td;

- Unutrašnja visina široko - niskog rama ne treba da bude manja od 130 mm niti veća od 160 mm, kako bi se sačuvale sve pozitivne osobine Fararove košnice;

Vaše pitanje možete poslati na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. . Odgovor čete dobiti u roku od 24 sata.



Vi ste ovdje: Home Pitanja i Odgovori O Fararovim košnicama - zašto su zaboravljene?
Find us on Facebook
Follow Us