MED U RELIGIJAMA: U Kur’anu medu posvećeno cijelo poglavlje, a u Bibliji...

MED U RELIGIJAMA: U Kur’anu medu posvećeno cijelo poglavlje, a u Bibliji se spominje 61 put

SHARE

Niti jedan od religijskih praznika, narodnih običaja i vjerovanja koji se proslavljaju na prostorima bivše Jugoslavije, a tako je i u većini drugih zemalja u svijetu, ne može proći bez meda. Pitali smo šta o medu misli fra. Svetozar Kraljević iz Međugorja, pravoslavni sveštenik Miloš Antonić iz Koceljeva u Srbiji, Eli Tauber iz Jevrejske općine u Sarajevu, te Sead Karišik, profesor islamskih nauka u Sloveniji

PCELA BIBLIJA KURANJedno od najvažnijih mjesta u medicini modernog doba, ali i kozmetici, prehrambenoj industriji, farmaciji… zauzima – med! Ovaj neobični i čudotvorni prirodni dar zauzima i važno mjesto u religijama, narodnim običajima i vjerovanjima.

Niti jedan od religijskih praznika, narodnih običaja i vjerovanja koji se proslavljaju na prostorima bivše Jugoslavije ne može proći bez meda. On je u narodnim i vjerskim običajima znatno više od hrane.

– Božić je skoro nezamisliv bez meda. Jer, med simbolizira nešto slatko, lijepo – kaže Miloš Antonić, pravoslavni sveštenik iz Koceljeva u Srbiji.

Pravoslavni vjernici od meda prave razne kolačiće, med služe u zdjelicama sa puterom, suhim voćem… kao znak dobrote, blagostanja, zdravlja i obilja.

– Med ne igra važnu ulogu samo u obilježavanju religijskih praznika. On je prisutan u svakodnevnoj pravoslavnoj kulturi, komunikaciji, običajima, obredima, liječenju –  objašnjava Antonić, koji je ujedno i pčelar.

Pravoslavci med u nekim dijelovima Srbije prinose i na sahranama, kao simbol sreće i mira na budućem svijetu. A u nekim pravoslavnim selima kada mlada ulazi u kuću prvi put, umoči prst u med i tako se prekrsti, što simbolizira mir i ljubav, prije svega sa svekrvom.

Med se u Bibliji pojavljuje čak 61 put! U katoličkoj religiji, prije meda jedino važnije mjesto zauzimaju vino i kruh. Ali i med u svakom slučaju simbolizira Božiju blagodat, darovitost, zdravlje, ljepotu…

– Meda baš uvijek i nije bilo kao sada. On je bio dostupan samo visokoj klasi, a običan svijet nije mogao tako lako doći do meda – kaže fra Svetozar Kraljević, ravnatelj Majčinog sela u Međugorju.

U jevrejskoj tradiciji medom se započinje jevrejska Nova godina (Roš hašana) koju jevreji obilježavaju 8. septembra. Pri tradicionalnom obroku za doček Nove godine kriške jabuke umaču se u med, što simbolizira sladak početak Nove godine.

– Vezujući se za Jevreje sefarde u BiH, postoji nešto što je uzeto iz Bibilje pa pretvoreno u svakodnevni govor. Kada neko krene na put, kaže mu se da putuje u medu i mlijeku. Kada obilježavamo jevrejsku Novu godinu započinjemo je umakanjem jabuke u med, jer jabuka je simbol plodnosti, a med dobrote – kaže Eli Tauber, savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice u BiH.

– Jevrejima je obećano da će biti odvedeni u zemlju mlijeka i meda – dodaje on.

Stari zavjet u više navrata pominje med kao simbol zadovoljstva i uživanja. U jevrejskoj tradiciji med je bio toliko bitan da su mnogi učenjaci smatrali da treba da se za med napravi izuzetak u njihovim zakonima ishrane. Naime, u jevrejskoj tradiciji mnogi insekti i njihovi proizvodi se smatraju nečistim za razliku od meda koji je za njih košer (čist, božanski, sveti).

Kur’an i islamska tradicija možda ponajviše posvećuju pažnju medu i pčelinjim proizvodima. U Kur’anu cijelo jedno poglavlje nosi naziv po pčeli, koje se zove „An-Nahl“. Kur’an kaže da kroz dženet (raj) protiče rijeka meda. Muslimanima je med oduvijek bio od velikog značaja.

– Kada Kur’an govori o medu, onda ga spominje u kontekstu i hrane i lijeka – kaže Sead ef. Karišik, profesor islamskih nauka.

On dodaje da je mnogo mjesta u islamskoj literaturi gdje se može vidjeti da je vjerovjesnik Muhammed a.s., med lično koristio, ali i preporučivao u raznim prilikima i kod liječenja raznih oboljenja.

PCELA BIBLIJA GLVNATako se jedne prilike neki čovjek požalio Vjerovjesniku da ga boli stomak. Vjerovjesnik mu je rekao da jede med. Čovjek je došao sutra i ponovo se požalio da ga boli stomak, a Vjerovjesnik mu je ponovo rekao da jede med. Kada je čovjek najzad rekao da ga je stomak prestao, Vjerovjesnik mu je ponovo savjetovao da jede med.
U BiH se kod muslimanskog življa i danas može vidjeti na svadbama kako se prilikom prvog ulaska u kuću mlada posipa pšenicom, Kur’an joj se daje pod desnu ruku, a u usta joj se daje kašičica meda.

Majmuni su Budu hranili medom!

Budisti u Indiji i Bangladešu slave med u svojim tradicionalnim ceremonijama. U danima kad se slavi Buda, njegovi sljedbenici odlaze u prirodu gdje su, po predanju, majmuni hranili Budu medom. Zato na velike budističke praznike budistički monasi nose velike količine meda u prirodu u znak zahvalnosti. Scena u kojoj majmuni hrane Budu medom prikazana je u mnogim djelima orijentalnog slikarstva.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY