Grabež na pčelinjaku: Suzi leta i moli Boga da prođe

Grabež na pčelinjaku: Suzi leta i moli Boga da prođe

SHARE

Grabež je povremena ali opasna pojava na pčelinjaku koja se, po pravilu, javlja u odsutnosti budnosti pčelara, i kada za pčele nema paše u prirodi. Za vrijeme tog bespašnog perioda jaka pčelinja društva sklona su da napadaju slabije ili bolesne pčelinje zajednice, i od njih preuzimaju hranu

Poslije behara voćki u većini krajeva centralne Bosne nastupi kraći bespašni period (10 do 15 dana). Tada se na pčelinjaku može pojaviti nepoželjna pojava koju nazivamo – grabež ili pljačka među pčelama.

Povremena ali opasna pojava

Grabež je povremena ali opasna pojava na pčelinjaku koja se, po pravilu, javlja u odsutnosti budnosti pčelara, i kada za pčele nema paše u prirodi. Za vrijeme tog bespašnog perioda jaka pčelinja društva sklona su da napadaju slabije ili bolesne pčelinje zajednice, i od njih preuzimaju hranu. Ova pojava može biti toliko opasna da ponekad u samo nekoliko dana dovede do propasti pčelinjaka.
I ne samo to, grabež se može prošiti sa jednog pčelinjaka na drugi, pa i dalje.

Uzroci grabeži

Uzroci grabeža na pčelinjaku mogu biti različiti. Prije svega, u pitanju je urođeni – nasljedni prirodni nagon medonosnih pčela za skupljanje hrane. Kada nje nema u prirodi, jasno je da će je pčele potražiti bilo gdje drugo. Također, uzrok pojave grabeža na pčelinjaku može biti i nepravilno prihranjivanje pčela, naročito kada se radi i prihranjivanju toplom tečnom hranom. Držanje u pčelinjaku oboljelih društava, društava bez matica, gajenje pčela u nepodesnim i neispravnim košnicama, dugotrajno držanjem otvorenih košnica pri pregledu u bespašnom periodu, vraćanje iscijeđenog saća u košnice tokom dana…, također mogu biti uzroci pojave grabeži.

Nakostriješene napadačice

Pčelar praktičar, sa većim iskustvom u gajenju pčela, prema načinu ponašanja pčela dok lete može odrediti da li se radi o grabežu na pčelinjaku ili nekoj drugoj pojavi. Pčele grabljivice po pravilu lete ispruženih nogu, nakostriješnih dlačica i uzdignutog trbuha. Pri tome, vrebaju neki nebranjeni ulaz u košnicu. Pčele napadnutog društva po prirodnom nagonu pružaju otpor napadačicama, te dolazi do jasno uočljive borbe na život i smrt.
Ishod borbe je najčešće u korist pčela grabljivica jer su one brojnije od pčela stanarica napadnutog društva, tako da grabljivice uspijevaju da prenesu med iz slabog društva u svoju košnicu.

Kako spriječiti grabež

Prije svega, pčelar treba da preduzme sve potrebne mjere da do grabeži ne dođe. To znači da na pčelinjaku gaji samo zdrava, jaka društva. Društva koja su sklona grabeži ne treba koristiti za proizvodnju matica, već im matice treba zamijeniti maticama koja nemaju izrađen instikt za pljačku.
Košnice moraju biti ispravne, bez pukotina i nepotrebnih otvora a na pčelinjaku treba da su raspoređene tako da rastojanje između košnica bude barem jedan metar.
Pčele prihranjivati tečnom hranom samo predvečer, kada pčele prestanu da komuniciraju sa okolinom.
U bespašnom periodu izbjegavati pregled pčela, ali ako se za to ukaže potreba, zajednice pregledati rano ujutro ili predvečer.

Šta poduzeti kada se grabež pojavi

Kada pčelar ustanovi koje je pčelinje društvo napadač, a koje napadnuto, dovoljno je zamijeniti mjesta ovim košnica, pa će se grabež sama po sebi smiriti. Tada će pčele napadačice izvjesno vrijeme prenositi oduzetu hranu iz svoje u opljačkanu košnicu. Iz predostrožnosti, odmah treba suziti leta tek toliko koliko može proći samo jedna pčela. Na ovaj način stražarice napadnute košnice će lakše braniti svoju koloniju od napadačica.
Ako se raspolaže nekom zamračenom prostorijom (naprimjer podrum), pčelinjak se može unijeti u njega tokom dana, a iznijeti ga uvečer na njegovo mjesto. Ako sve poduzete mjere nemaju povoljan efekt, najbolje je cijeli pčelinjak preseliti preko noći na neko drugo mjesto, nakon čega će se grabež potpuno izgubiti.
Ima i drugih metoda kojima se pčelinjak uspješno može odbraniti od grabeži.
Na kraju treba konstatovati da su za pojavu grabeži na pčelinjaku glavni krivci sami pčelari koji ne vode dovoljno brige o svojim pčelama.

/Avdo Sokolar, selo Čuništa kod Olova/Arhiv BH pčelara/

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY