Lažne škorpije su eksperti u uništavanju parazita: Varoa im je omiljena hrana,...

Lažne škorpije su eksperti u uništavanju parazita: Varoa im je omiljena hrana, i ne ugrožavaju pčelinje zajednice (Video)

SHARE

Pseudoškorpioni ili lažne škorpije veoma su efikasne u uništavanju varoe koja je jedan od glavnih uzročnika nestanka pčelinjih kolonija širom svijeta.

Kada škorpija prilazi svojoj žrtvi (varoi), ona je hvata svojim kliještima i čeljustima nakon čega je parališe svojim otrovom. Škorpija će se zatim hraniti njenim tjelesnim sokovima, a ista sudbina će zadesiti svakog parazita koji im se približi.

Ubice varoe

Nakon nedavnih istraživanja i testiranja efikasnosti pseudoškorpiona u uništavanju parazita, ove ubice varoe bi mogle predstavljati novu nadu u borbi protiv smrtonosnih bolesti pčela.

Torben Schiffer

Pčelarski stručnjaci vide infestaciju varoom kao glavni uzrok smanjena pčelinjih kolonija širom svijeta. Kako bi pokušao pronaći smtonosnog neprijatelja varoe, učitelj Torben Šifer iz Hamburga posvetio je godine rada proučavajući pseudoškorpione. Tridesetosmogodišnji Torben je 2007. godine predstavio i svoju biološku tezu o pseudoškorpionima.

Svoj naziv duguju sličnosti sa škorpijama jer imaju duge prednje ekstremitete sa štipaljkama kojima love plijen i pomoću kojih u plijen ubrizgavaju otrov. Lažne škorpije su velike 2-8 mm, a najveće narastu do 12 mm. Žive na skrivenim tamnim mjestima, u pećinama, pod korom drveća, ispod lišća, kamenja, u gnijezdima ptica i sisara, a pronađene su i u košnicama.

Hrane se svim razvojnim fazama raznih vrsta insekata i grinja. Na Novom Zelandu uočene su dvije vrste lažnih škorpija koje se hrane različitim larvama, između ostalog i varoom, a ne ugrožavaju pčelinje leglo. Zato se sprovode istraživanja sa vještačkim gajenjem lažnih škorpija, njihovim naseljavanjem u košnicama da bi se ustanovilo da li su pogodne za borbu protiv varoe.

Suživot sa pčelama

Utvrđeno je da jedna lažna škorpija dnevno pojede od 1 do 9 varoa. Iz toga proizilazi da je u pčelinjem društvu sa 10.000 pčela, koje su zaražene sa 1.000 varoa, za smanjenje populacije te štetočine potrebno oko 25.000 lažnih škorpija.

S obzirom na to da su lažne škorpije osetljive na pesticide kojima se suzbija varoa, nije ih moguće koristiti paralelno. Nakon višegodišnjih ogleda, naučnici su uspjeli da nasele lažne škorpije u košnice za vrijeme zimskog mirovanja. Lažne škorpije su u košnicama napravile gnijezda, pa su počele samostalno da se razmnožavaju. Autori ogleda su zaključili da je u košnicama sa lažnim škorpijama zabilježeno smanjenje broja varoa.

Iako naučnici intenzivno rade na pronalaženju prirodnog neprijatelja koji bi bio dovoljno efikasan u borbi protiv varoe, s očekivanjima ipak treba biti oprezan. Naime teško je očekivati da će za suzbijanje grinje Varroe destructor biti pronađen jedinstven odgovor jer je već više puta dokazano da je ona sposobna da se vrlo brzo prilagodi novonastalim situacijama. Stoga je za kontrolu populacije varoe u pčelinjim društvima potrebno primenjivati kompleksan pristup tokom čitave godine.

(bhpcelar.com)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY