Majstori odgovorili, demagozi eskivirali: Kako matica zna koje jaje ide u koju...

Majstori odgovorili, demagozi eskivirali: Kako matica zna koje jaje ide u koju ćeliju?

SHARE

Tražili smo odgovore od desetak bh stručnjaka i nazovi stručnjaka. Odgovorili su: Rajko Radivojac, Elvir Šehić, Ekrem Karahodžić i Samir Baralija. Također, dobili smo i pojašnjenje od Predraga Milenkovića iz Lazarevca (Srbija)

Polako privodimo kraju našu potragu za pitanjem, koje je na društvenim mrežama postavbio brčanski pčelar Milan Dragičević. Njegovo pitanje je glasilo: „Kako ili ko u pčelinjoj koloniji zna u koju ćeliju ide koje jaje i kako dođe do tog određivanja – oplodnje jaja?

Evo šta kažu: Karahodžić, Radivojac, Šehić, Baralija i Milenković

Ekrem Karahodžić:

Matica “čita” poruke iz “pčelarskog pisma” radilica

Pozvan sam i imenom prozvan da kao “FB pcelar i FB strucnjak” odgovorim na postavljeno pitanje. Obično na ovakve konstatacije ili … ja ne reagujem. Ja sam samo pčelar i to pravi pčelar, svidjelo se to nekome ili ne. Dakle ja nisam FB pčelar ali hoću, znam i mogu svoje znanje podijeliti.

Pčele radilice, pored ostalog, precizno određuju: kada, koliko, gdje i kakva će jaja matica odlagati (oplođena ili neoplođena). U tom cilju pčele grade nove i čiste stare trutovske, radilične i matične stanice (ćelije). U te stanice pčele matici upisuju poruke svojim jasnim “pčelarskim pismom“ (feromonima) . Svaka matica zna pročitati zapisane poruke (naredbe) a samo plodna i zdrava matica može ih i izvršiti.

Sama veličina stanice matici ne određuje polaganje oplođenih ili neoplođenih jaja. Ona potpuno kontrolira doziranje sperme u neparni jajovod (legaliste) pa precizno zna kada se u njemu nalaze oplođena, a kada neoplođena jaja.

Pojedinačna oplodnja jaja u parnom jajovodu nije moguća već se skupno u jednom ciklusu plodi oko 10 jaja, tako da matica i ne može polagati naizmjenično oplođeno i neoplođeno jaje.

Kada matica „pročita poruku“ tako što se prednjim nogama uhvati za spoljni dio stanice i u nju zavuče glavu, ona potom iz stanice izvuče glavu i povuče se naprijed, pa u nju uvuče zadak i polozi raspoloživo jaje. Ako raspoloživo jaje ne odgovara feromonskoj poruci ispitane stanice, ona u nju i neće poloziti to jaje. Za takve stanice matica će u svom parnom jajovodu u narednom ciklusu opredijeliti odgovarajuća jaja (oplođena ili neoplodjena).

Rajko Radivojac:

Tvrdnje da matica nosi samo opolođena jaja, a da sva

neoplođena jaja nose radilice je neutemeljena

Iako za sebe ne mislim da sam fb pčelar i fb stručnjak iz poštovanja prema instituciji koja se zove BH pčelar, napisaću komentar na postavljeno pitanje i teorije koje pokušavaju dati odgovor na njega. Mogu reći da se u potpunosti slažem sa komentarima gospodina Dragičevića. Iznesene teorije su ili prevaziđene ili su djelimični rezultati naučnih istraživanja izvučeni iz konteksta. Takođe se slažem da odgovor nije jednostavan.

Da bi smo dobili pravi odgovor na postavljeno pitanje morali bi smo detaljno istražiti šta su naučnici otkrili kad je u pitanju građa matice, feromonska kontrola, interakcija matice i pčela i još po nešto…

Pokušaću da navedem neka naučna saznanja o datoj temi, iako znam da će sve ostati nedorečeno, jer je ovo pitanje tema za podebelu knjigu. Kako u stvari dolazi do oplodnje jajeta?
Iz anatomije matice znamo da se spermatozoidi trutova čuvaju u spermateci u trbuhu matice. Spermatozoidi iz spermateke se izbacuju u jajovod tzv. sjemenom pumpom. Ispod izlaznog kanala sjemene pumpe u jajovodu se nalazi zalistak koji primorava jaje da prođe uz otvor kanala sjemene pumpe. (Sasaki i Obara 2002).

Prije nego što stigne do kanala jaje se mehanički aktivira i kao takvo je spremno za oplodnju u toku pola sata. Jednostavno rečeno, na jajetu se otvara minijaturni otvor, mikropila, kroz koji će glava spermatozoida ući i izvršiti oplodnju. U koliko se aktivirano jaje ne oplodi za pola sata, ono više ne reaguje na spermatozoide. (Sasaki i Obara 2002). Matica može da kontroliše pol buduće jedinke otvarajući ili zatvarajući klapnu na izlazu sjemene pumpe. Ako je klapna zatvorena, jaje se ne aktivira za oplodnju, spermatozoida nema u jajovodu i buduća jedinka će biti trut. Obrnuto je za radilice.

Tvrdnje da matica nosi samo opolođena jaja, a da sva neoplođena jaja nose radilice je jednostavno neutemeljena. Činjenica je da oko 1% svih jaja u normalnoj zajednici snesu pčele radilice, ali ih pčele očiste jer ih prepoznaju. Matica na svakom svom položenom jajetu ostavi feromonski trag tzv. kraljevski pečat. Jaja koja snesu radilice nemaju taj pečat i zato ih pčele uklanjaju. Opisano je samo mali dio feromonske kontrole u pčelinjoj zajednici.

Tvrdnja da je sperma pojedinih trutova u spermateci odvojena i da matica može da bira koju će upotrijebitisigurno nije tačna. Jednostavno, spermateka nije tako građena. Rađena su istraživanja koja su pokazala da potomaka jednog truta u pčelinjoj zajednici ima više nego potomaka drugih trutova. To je temelj pomenute tvrdnje. Kasnija istraživanja su dokazala da se to dešava samo prvih nekoliko mjeseci nakon oplodnje (Franck i ostali, 1999.) Eksperimenti sa afrikaniziranim pčelama su pokazali da se spermatozoidi na neki način nadmeću ko će biti bliže sjemenoj pumpi. Sprematozoidi sa većom životnom snagom idu prvi na oplodnju (Kaplan, 2004).

Tvrdnja da matica uvlačeći zadak u usku ćeliju vrši pritisak na stomak i zato nosi oplođena jaja, dok u široj ćeliji pritisak izostaje i ona nosi neoplođena jaja takođe ne stoji. Tu se radi o nečem drugom. Uslov da bi matica položila jaje u ćeliju je da je ona pripremljena, odnosno očišćena. Matica to uvijek kontroliše prije nego što položi jaje. Usput ona procijeni veličinu ćelije i zna da li će da otvori ili zatvori klapnu na sjemenoj pumpi.

O ovome bi se moglo još naširoko pisati, ali da skratim. U polaganju jaja učestvuje čitava pčelinja zajednica. Trutovi daju matici sjeme, ona polaže jaja, a radilice obezbjeđuju kolijevku. Matica kontroliše oplodnju jaja, a pčele utiču na maticu pri donošenju njene odluke.

Prvo to čine izgradnjom saća različitih dimenzija, a onda i ograničavanjem pristupa matici određenim ćelijama. Trutovsko saće se nalazi na periferiji i pčele lako sprečavaju maticu da položi jaja u njega ako trutovi nisu potrebni (Gould i Gould, 1988). Kako sprečavaju maticu da zaleže trutovsko saće? Jednostavno. Napune ga medom.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da pčelinju zajednicu ne možemo posmatrati parcijalno. Ona je jedan jedinstven živi organizam i ako ga tako shvatimo lako je razumjeti kako funkcioniše.

Elvir Šehić: Postoje dvije teorije

Kao prvo ovo pitanje se treba postaviti naučnicima, a ne pčelarima. Do sada , po meni dostupnim informacijama nauka je ponudila dva odgovora na ovo pitanje. Pčele ispoliraju ćelije u koje će matica zaleći jaja, a matica svojim antenama prije polaganja jaja prekontroliše svaku ćeliju prije polaganja jajeta i samo u pripremljenu ćeliju polaže jaje.

Po potrebi pčele radilice pripreme i trutovske ćelije u koje matica zaliježe jaja. Prva teorija je da pčele radilice obilježavaju trutovske ćelije različitim feromonom koji signalizira matici da tu ide neoplođeno jaje. Druga teorija je ta da matica prilikom pregleda ćelije antenama izmjeri ćeliju i na taj način zna koje jaje položiti.

Predrag Milenković iz Blaca podno Kopaonika:

Pripadam pet postotnoj pčelarskoj manjini

Predrag je prosvjetni radnik, gazi kroz 45. godinu. Kaže, da mu nije znanje znati, već znanje znanjem dati. Nije oduševljen pčelarskim forumima, jer mnogi pčelari nisu iskreni prema početnicima. Evo šta nam je još napisao:
Mnogim kolegama sam ranije odgovorio, ali evo i ovde ću:
Kada matica snese jaje, način ishrane odlučuje šta će postati: trut, matica ili radilica.To je odgovor. Sva tri jajeta su oplođena i hrana različita, normalno i ćelije. Drugo, ako je jaje truta neplodno kako neoplođen može da bude plodan za oplodnju,itd. Pripadam onoj 5% populaciji kolega, koji misle kao ja.
Neki tvrde da samo matica trtuša i pčela trtuša nosi neoplođena jaja.I sve se izlegne kao škart!
Matica snese jaje u lažnjak jaje i pili se matica, zašto?

Pa zato što se hrani samo mlečom,a da je to jaje snela u radiličku ćeliju -pili se radilica zato što od trećeg dana se hrane medom,a trut se hrani mlečom, pergom i medom i zato je krupan i jak.

To je to ako sam uspeo malo bliže da pojasnim, ako nisam stvarno mi žao.

Što se tiče vređanja,verujte vređali su me mnogi i koji znanja imaju i oni koji nemaju. Moja tema i moj glavni fokus je uzgoj matica, HMF, Ph,nozemoza i preventiva protiv nozemoze i varoe..

Samir Baralija: Dimenzije ćelija radilica su 6 mm, a trutovske 8 milimetara

Samir Baralija nam je dao usmenu izjavu i nju ćemo uskoro pustiti i na našem YT Pčelarskom kanalu. On nas je uputio da se pozabavimo biologijem pčele, podvlačeći da su pčele toliko inteligentne da njima ne trebaju naši savjeti i naša pamet.

Već se u saću, prema obliku ćelije matica odredi hoće li to biti radilica ili … Matica ima oplođena jaja iz kojih se razvijaju radilice i matice, ima neoplođena jaja iz kojih se razvijaju trutovi. Poenta je u veličini ćelije.

Dimenzija ćelija kod radilica je 6 milimetara, a kod truta je 8 milimetara. Iz te ćelije matica vuče matičnjak iz radiličkih ćelija. Kada svoj zadak spusti, dođe do dodira; kako dirne tu ćeliju, tako dolazi do ispuštanja spermatozoizda.

Matica ima više jajovodnih cjevčica, One su raspoređene kao jedan snop, i na kraju se nalazi sjemena kesica, u kojoj je deponovano više trutova.

(bhpcelar)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY