MART I APRIL NA PČELINJAKU: SVE ŠTO SE NE URADI...

MART I APRIL NA PČELINJAKU: SVE ŠTO SE NE URADI U OVOM PERIODU, ODRAZIT ĆE SE NA PRINOSE U GLAVNOJ – BAGREMOVOJ PAŠI!

9014
0
SHARE

Piše: Elvir Šehić, predsjednik UP “Bihać”
Tel: 061/790-039.

Voćno maslačkova paša je prava blagodat za pčelinje zajednice. Pčele imaju idealne uvjete za ravoj, ali ni pčelari ne smiju kasniti sa svojim aktivnostima i obavezama na pčelinjaku jer sve što se ne uradi u ova dva mjeseca odrazit će se na prinose u glavnoj bagremovoj paši.

Napokon je iza nas najkritičniji period za pčele, jer, početkom marta je već završena smjena zimskih i ljetnih pčela. Dane u kojima su se pčelinje zajednice borile za opstanak i preživljavamje, zamjenjuju dani burnog i ubrzanog razvoja. Pčele kao da žele nadoknaditi zimsko mirovanje pa se ne štede i neumorno se trude da iskoriste ono što im priroda nudi.

Unos voćno- maslačkovog nektara

MART

Pčelari znaju da je mart mjesec veoma bitan za razvoj pčelinjih društava, tako da se mora posebno obratiti pažnja na vrstu i redoslijed  poslova na pčelinjaku u ovom periodu, jer sve što se tada propusti neće se moći kasnije nadoknaditi. Pčele se u martu uglavnom još nalaze u klubetu, a sa povećanjem temperature i klube se polako širi dok je pčelinja zajednica svakim danom sve veća.

Pčelari moraju pratiti razvoj pčelinje zajednice i prema razvoju uskladiti svoje aktivnosti i radove na pčelinjaku. Mjesec mart je ujedno i najkritičniji mjesec po pčelinje društvo jer je prelazni mjesec iz zime u proljeće, mjesec sa velikim temperaturnim oscilacijama. Mart  je mjesec u kojem dolazi do smjene zimskih i ljetnjih pčela što je jako kritičan momenat za pčelinju zajednicu; stare pčele nestaju, a mladih nema dovoljno da bi se mogao nadoknaditi taj gubitak, pa ako dođe do iznenadnog zahlađenja, leglo ne može biti adekvatno pokriveno, te se dešava da dio propadne zbog pothlađenosti.

U godinama kad je temperatura stabilna, u ovom mjesecu pčelinje zajednice se brže razvijaju.

Početkom marta, ako vremenske prilike dozvole, treba uraditi „brzinski“ pregled. Tad treba utvrditi zdravstveno stanje pčelinjih zajednica, količinu hrane, prisustvo legla i snagu društva. Ako se uoči bilo koji nedostatak treba intervenisati čim prije i sanirati problem.

Pojačan unos polena može dovesti čak do blokade matice
Proljetno lučenje voska i širenje pčelinjeg staništa
Buran razvoj pčelinjih zajednica

Ako nedostaje hrane, treba bez odlaganja dodati okvire sa medom iz zalihe, a ako to nemamo, dodat ćemo pčelinje pogačice i kad se pojave prvi topliji dani dodati tečnu hranu, sirup (1:1), ali samo onu količinu koju pčele mogu prenijeti u toku noći. tu se mora biti dosta oprezan, da se ne izazove grabež.

Posebno moramo obratiti pažnju na pojavu  „nozemoze“ jer se nozemoza najčešće pojavljuje u ovom mjesecu. Takva društva moramo hitno sanirati jer su izvor zaraze za ostatak pčelinjaka. Prisutnost legla u svim stadijima je garancija prisustva matice, ali ako legla nema ili je sve trutovsko, matice u pravilu nema i takvo društvo trebamo uz poznate metode spojiti sa susjednim društvom.

Takođe, ako nađemo slaba društva koja se neće moći razviti do paše trebamo ih spojiti sa jačim društvima, uz napomenu „uvijek spajati slabu na jaku zajednicu nikad dvije slabe“.

Krajem marta treba uraditi detaljan pregled pčelinjih zajednica i krenuti sa ozbiljnijim stimulisanjem matice na veće zalijeganje. Tad je idealno vrijeme za oduzimanje i zamjenu starih i dotrajalih okvira. Potrebno je voditi računa da pojilica na pčelinjaku bude non-stop u funkciji.

APRIL

U aprilu počinje buran razvoj pčelinjih zajednica, a  cvjetanje voća  što donosi obilje nektara i polena, još više stimuliše pčele na ubrzan razvoj. Moramo se podsjetiti da su sve naše aktivnosti od izimljavanja pčelinjih društava usmjerene na to da do bagremove paše postignemo maksimalan razvoj pčelinjih društava.

Pčele koje se izlegu krajem aprila moći će da iskoriste izdašnu bagremovu pašu, a da bi to postigli, u martu moramo već poznatim metodama stimulisati maticu na što veće zalijeganje.

Za rentabilno pčelarenje potrebno je da imamo jaka društva. Pred pašu treba u košnici da se nalazi između 50,000-60,000 pčela.

Prema podacima njemačkog pčelarskog stručnjaka Dengga, pčelinja zajednica sa 15.000 pčela sakupi 2-3 kg meda, sa 25.000 pčela 6-10 kg, sa 40.000 15-20kg, 50.000 25-35 kg, a 80.000 pčela i do 50kg meda.

Dakle pet puta jače zajednice sakupit će 15-20 puta više meda. Da bi to postigli moramo imati i pomoćna društva iz kojih ćemo dodavati ramove sa poklopljenim leglom 20 dana prije početka bagremove paše i na taj način obezbijediti potreban broj pčela. Tako snažnim društvima moramo obezbijediti dovoljno prostora u košnici dodavanjem medišnih nastavaka, a ako to ne bi uradili na vrijeme došlo bi do pojave rojevnog nagona.

Rojevni nagon je najveći neprijatelj stvaranju jakih pčelinjih zajednica. Ako u košnici vlada rojevni nagon, dolazi do smanjenja radnog elana a ako pak dođe do rojenja , jedno jako društvo se podijeli na dva tri slaba koja su nesposobna da proizvedu višak meda.

Ponekad pčele neće ili sporo zauzimaju novododane nastavke, a da bi se to izbjeglo, iz medišta se izvade dva rama sa pravilno izgrađenim radiličkim ćelijama, a na njihovo mjesto dodaju dva rama iz plodišta sa zatvorenim leglom i pčelama, a ramovi iz medišta se stave u plodište sa strana do legla.

Sa tim postupkom, pčele će odmah zaposjesti medišni nastavak, a matica će imati dovoljno prostora za zalijeganje u plodišnom prostoru. Svaki iskusni pčelar, zna da se u toku sezone treba zamijeniti 1/3 saća. Ne treba puno pisati o koristi zamjene saća, jer pčelari znaju da je staro saće izvor zaraze, da se iz starog saća legu sitnije pčele itd..

U ovom periodu kad kreće unos nektara i polena, velik broj mladih pčela treba iskoristiti za dodavanje i izgradnju novih satnih osnova i odstranjivanje starog saća iz košnica.

Ne treba se plašiti da će se umanjiti prinosi u medu zbog izgradnje novododanih okvira, jer u aprilu košnice su pune mladih pčela starosti 10-18 dana koje luče vosak i treba im omogućiti da ispune svoju prirodnu potrebu. Dodavanje satnih osnova na izgradnju pčelama uveliko suzbija rojevni nagon, a u savremenom pčelarenju prirodno rojenje pčela je nepoželjno.

U savremenom i ekonomski vođenom pčelinjaku svako umnožavanje se radi planski i u vrijeme kad to najbolje odgovara pčelaru. U toku same paše ili neposredno prije početka paše, rojenje je ozbiljan problem jer ako se društvo izroji, od vrcanja nema ništa. Zbog toga moramo preduzeti sve predostrožnosti: redovna zamjena matica (mlade matice se manje roje), dovoljna zapremina košnice (dodavanje medišta), uposlenost pčela na izgradnji voska (dodavanje okvira sa satnom osnovom), položaj pčelinjaka za vrijeme najveće dnevne temperature (poželjno je tad da su hladu).

U većini krajeva u aprilu  je posebno izdašna peludna paša. Pčele znaju u određenim godinama blokirati maticu unosom polena sa vrbe, maslačka, voća, uljane repice i sa još mnogo drugih polenarnica koje cvjetaju u aprilu.

Da bi smo to djelimično spriječili, i da bi iskoristili jaku peludnu pašu, potrebno je da pristupimo skupljanju polenovog praha. Svaki pčelar bi trebao znati kolika je vrijednost polena u pčelinjoj zajednici ali i to da polen za čovjeka predstavlja izvor sastojaka koji imaju korist kod očuvanja zdravlja ili kod liječenja pojedinih bolesti. Dakle treba iskoristiti ono što priroda nudi u datom trenutku.

Jaka pčelinja zajednica može u jednom danu na dobroj polenskoj paši u ladici sakupljača polena ostaviti i preko pola kg polena pa je stoga o ekonomskoj računici i suvišno govoriti.

Sve aktivnosti u martu i aprilu su priprema za pčelarev ispit u narednom mjesecu maju na bagremovoj paši, a ishod tog ispita zavisi koliko je pčelar uložio truda u ova dva mjeseca.

Mjesec april je još zanimljiv po tome što zbog svakodnevnih unosa svježeg polena i meda koji djeluju jako stimulativno na pčelinju zajednicu, obično ako vremenske prilike dozvole, kreće se sa proizvodnjom matica. Ne treba zaboraviti na važnost pojilice na pčelinjaku jer se pretpostavlja da jedna prosječna pčelinja zajednica zimi troši 4-10g vode na dan, a da se u vrijeme ljetnih visokih vrućina  potrošnja vode povećava na 1-2 litre vode po jednoj pčelinjoj zajednici. A ni mijesec april ne zaostaje u toj potrošnji vode zbog velike količine legla, dodavanja pogačica za stimulaciju itd.

Poželjno je da na pčelinjaku imamo higijenske pojilice jer je praksa pokazala da znatno smanjuju širenje nozemoze na pčelinjaku.

(bhpcelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY