Mr. Goran Mirjanić: Svaki pčelar u BiH bi trebao biti i organski...

Mr. Goran Mirjanić: Svaki pčelar u BiH bi trebao biti i organski pčelar, ali…

SHARE

Glavni razlog male zainteresovanosti bosanskih pčelara za ovaj vid pčelarstva je veliki rizik, koji na žalost donosi organsko pčelarstvo zbog invazije Varroe i sa druge strane slaba informisanost i educiranost stanovništva BiH za organskom proizvodnjom, pa time i organskim pčelarstvom

Goran Mirjanić

Organsko pčelarenje ima svojih prednosti i nedostataka u odnosu na konvencionalno pčelarenje. Prednosti ovog vida pčelarenja su čisti, zdravstveno bezbjedni pčelinji proizvodi, bez antibiotika i rezidua akaricida. U vrijeme primjene ogromnih količina hemijskih sredstava u poljoprivredi (pesticidi, mineralna đubriva i sl.), svaka proizvodnja hrane bez istih, iziskuje mnogo truda, ali i rizika za sopstvenu proizvodnju, s obzirom da se trenutno gotovo sva poljoprivredna proizvodnja zasniva na konvencionalnom aspektu proizvodnje.

Takođe, pčelar opredijeljen za organsko pčelarstvo relativno malo interveniše kod pčelinjih društava i nalazi se na površinama nezagađenog prostora.
Proizvodnja visokovrijedne i zdravstveno bezbjedne hrane je osnovni moto i cilj, od kojeg pčelar polazi kada se odlučuje za ovaj vid pčelarenja.

Skupa proizvodnja

U isto vrijeme, organsko pčelarstvo ima i svojih nedostataka, a to su: nedovoljna količina organskih proizvoda za ishranu ljudi, ne može se ostvariti veliki finansijski efekat (zbog male proizvodnje), potrebna nešto veća kvalifikacija i obučenost pčelara, koji se opredeljuje za organsko pčelarstvo i zbog stalne kontrole ili nadzora poskupljuje se proizvodnja, čime i gotov proizvod postaje nekonkurentan na tržištu.

Drugim riječima, kvalitet organskih pčelinjih proizvoda zavisi od uslova pčelarenja, prerade i skladištenja pčelinjih proizvoda. Pčelinji proizvodi mogu biti prodani kao organski samo u slučaju kada su svi uslovi regulative ispunjeni i sam proces organske proizvodnje traje najmanje jednu godinu. U toku perioda konverzije (prelazni period) vosak mora biti zamijenjen sa organskom (certificiranom) satnom osnovom ili osnovom iz vlastite proizvodnje, od organskog voska (građevnjaci, medni poklopci i zaperci).

Kod izbora rase pčela mora se voditi računa o lokalnim uslovima, vitalnosti i otpornosti rase na bolesti i štetnike. U našem slučaju je to samo domaća autohtona rasa medonosne pčele Apis mellifera carnica i njeni ekotipovi. Nabavka novih rojeva ili pčelinjih društava mora biti iz onih pčelinjih zajednica koje su u skladu sa uslovima regulative.

Položaj pčelinjaka mora da bude u skladu sa osnovnim principima organskog pčelarenja, a to je: da obezbjeđuje dovoljno nektara, medne rose, polena i vode, da u prečniku od 3 km može biti obezbijjeđen nektar i polen uglavnom sa organskih usjeva ili/i spontane vegetacije i da je dovoljno udaljen od izvora zagađenja (gradski centri, auto-putevi, industrijske zone, otpadnih materija, smetljišta…) u prečniku minimum od 3 km. Takođe, i konvencionalni pčelinjak mora biti udaljen od organskog najmanje 3 km.

U pogledu prihrane i prehrane pčela, dozvoljen je organski med i polen, a po potrebi samo organski (certificirani) šećer. U najboljim pašnim godinama dovoljno je ostaviti dosta zaliha kvalitetnog meda i polena za ishranu pčela i time zadovoljiti njihove potrebe u hrani u toku godine. Pčele se uzgajaju u savremenim košnicama, čime je spriječeno eventualno gušenje pčela i proizvodnja muljanog meda, za kojim na evropskom tržištu nije pokazan interes.

Sav proces proizvodnje mora biti dokumentovan, od početka proizvodnje (prihrana, doziranje dozvoljenih sredstava), pa sve do uzimljavanja pčelinjih društava. Naime, prilikom inspekcije (nadzora), inspektor polazi od raspoložive dokumentacije i na osnovu iste donosi zaključak o ispravnosti ili ne ispravnosti gotovih pčelinjih proizvoda.

(Ne) zainteresovanost

Takođe, neophodno je voditi tačnu evidenciju datuma, količine i vrste ekstrakovanog meda, kako bi se mogao dobiti tačan broj markica sa žigom, koji je i garancija da se radi o organskom proizvodu. Pri tome se posebno vodi računa da ekstrakovan med mora poticati iz medišnih okvira, čime je spriječena pojava primjesa u medu (ostaci voska, košuljica legla i sl.).

Od materijala za proizvodnju i zaštitu košnica se koriste prirodni materijali i boje, sa kombinovanjem voska i propolisa. Dezinfekcija opreme i pribora se vrši sa vodenom parom i plamenom, bez upotrebe hemijskih sredstava.
U zdravstvenoj zaštiti pčela dozvoljena sredstva su organske kiseline (mravlja, mliječna, oksalna i sirćetna), timol, kamfor, mentol i eukaliptus, dok se od tehnoloških rješenja u borbi protiv Varroa destructor predlaže upotreba ramova građevnjaka, trutovskih klopki, vještačko razrojavanje društava i sitno samljevenog šećera, ali uz obaveznu upotrebu mrežaste podnjače.

Organskim pčelarenjem u BiH se 2003. godine počelo baviti desetak pčelara. U slijedećim godinama je počeo opadati. Glavni razlog male zainteresovanosti bosanskih pčelara za ovaj vid pčelarstva je veliki rizik, koji na žalost donosi organsko pčelarstvo zbog invazije Varroe i sa druge strane slaba informisanost i educiranost stanovništva BiH za organskom proizvodnjom, pa time i organskim pčelarstvom.

Svaki pčelar u BiH bi trebao biti i organski pčelar, iz razloga što proizvodi hranu, a osnovni cilj mu mora biti proizvodnja zdrave hrane, koja uz to ima i ljekovita svojstva. Da bi se to ostvarilo neophodna je podrška države i resornih ministarstava, te zakonska regulativa. Takođe, pčelarima treba da pruže pomoć i naučne institucije, kako u cilju njihove edukacije, tako i u cilju informisanja šireg sloja stanovništva BiH oko upotrebe domaćih organskih pčelinjih proizvoda.

Stručna obuka

Organskom proizvodnjom, u pogledu savjetodavne službe bavi se nevladina organizacija ECON iz Sarajeva, koja uz pomoć stručnih lica vrši obuku i stručno usavršavanje primarnih proizvođača, u ovom slučaju i pčelara, kroz razne seminare, savjetovanja i obilaske drugih organskih proizvođača u BiH i okolini. S druge strane, Organska kontrola iz Sarajeva je za sada jedina certifikacijska kuća za nadzor i izdavanje certifikata za organsku proizvodnju u BiH. (bhpčelar)

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY