Rajko Radivojac: Koliko smo odmakli u pronalasku efikasnog preparata za uništavanje varoe

Rajko Radivojac: Koliko smo odmakli u pronalasku efikasnog preparata za uništavanje varoe

SHARE

Satira na balkanski način! O garažnim spasiocima pčela; Da li je za varou najvažnije mućkanje?

Od vremena kada se pojavila varoa do danas, kod nas se nije mnogo odmaklo u pronalaženju efikasnog preparata za uništavanje varoe. Ono što su pčelari koristili tada i mi koristimo danas. To su uglavnom timol, mravlja, mliječna, oksalna kiselina i amitraz. Te hemikalije su ostale iste, samo su se njihovi nosači i način primjene izmijenili i prilagodili novom vremenu.

Načini uništavanja i držanja varoe pod kontrolom su opšte poznati i tu nije moguće pročitati neku veliku novost.

Od vremena kada se pojavila varoa do danas, kod nas se nije mnogo odmaklo u pronalaženju efikasnog preparata za uništavanje varoe. Ono što su pčelari koristili tada i mi koristimo danas. To su uglavnom timol, mravlja, mliječna, oksalna kiselina i amitraz. Te hemikalije su ostale iste, samo su se njihovi nosači i način primjene izmijenili i prilagodili novom vremenu.

Tako je timol nekada korišten u obliku kuglica koje su se stavljale na satonoše, a sada se koristi u obliku paste ili u obliku kristala. Ako znamo da u svijetu postoji preko 200 registrovanih preparata, na bazi više od 25 aktivnih materija, logično je da se zapitamo gdje smo mi u toj priči.

Zaostajemo, očigledno je. I to mnogo. To takođe govori i o tome da nauka nema adekvatan odgovor za problem varoe. Toliki registrovani preparati, a problem nije riješen.

Treba reći da je i naša domaća pamet dala doprinos pronalaženju efikasnog preparata. I to, nije od juče. Pa zna se, mi smo nadaleko poznati po tome što za svako rješenje imamo problem. I još jedan problem, u rezervi, za svaki slučaj. U prošlosti su našim pčelarima nuđeni domaći preparati za dimljenje pčela koji su bili dosta efikasni. Nisu bili registrovani. Vjerovatno zato što im je aktivna materija bio amitraz, a to nije ništa novo.

Vrijeme je prošlo. Sada je naglasak pčelarske proizvodnje na organskom pčelarstvu. Tu se zna koji preparati su dozvoljeni, a koji nisu. Opet je domaća pamet našla rješenje. Pčelarima se nude ekološki, organski preparati koji se primjenjuju metodom nakapavanja po pčelama. Nisu registrovani, mućkaju se i pakuju po garažama. Nisu loši, ubijaju varou. Jedino što se njima pčele moraju tretirati više puta, a to nije jeftino.

Poslovna tajna iz garaže

Treba reći da takve preparate svaki pčelar može sam napraviti. Ili možda ne treba reći? Zašto plaćati drugima?

Najbolje da sami izvučete zaključak. Zapitajmo se šta je aktivna materija u tim preparatima? E.., to je poslovna tajna, reći će garažni spasitelji pčela. Odbij!
Dobro.

A da vidimo onda šta bi to moglo biti? Znamo da zvanične ustanove u naprednom svijetu u kojima rade školovani stručnjaci, koje imaju velike budžete za svoja istraživanja, a bave se ovim problemom ne mogu naći ništa novo dovoljno efikasno, što bi moglo ići u široku primjenu.

Šta su to onda, u garaži, našli ovi naši? Blatobran od golfa dvojke? Ključ 19, okasti? Možda. Ipak, odgovor treba tražiti u provjerenim, a lako dostupnim sredstvima. Aktivne materije garažnih preparata su oksalna kiselina, mliječna kiselina ili nekakva njihova kombinacija.

Obje se, poznato je, primjenuju metodom nakapavanja ili metodom prskanja. Naši garažni spasioci pčela su ipak zaslužni. Trebalo je dosta pokušaja da odrede koncentraciju i da smisle kako da to sve maskiraju.

Procedura je otprilike ovakva. U smjesu rjeđeg šećernog sirupa stavimo malo soka od breskve, malo soka od dunje, jabuke i grožđa. U to dodamo aktivnu materiju, promućkamo i preparat je spreman. Pazite, mućkanje je najvažnije. Tu smo majstori.

I ti sad odredi o čemu se tu radi. Treba reći, ovce su za šišanje. Ili možda ne treba? Odbij! Dok se bavimo sporednim pitanjima, varoa svake godine uzima svoj danak u pčelinjim zajednicama. Nećemo da priznamo, izbjegavamo istinu. Tako nam i treba. Odbij! (bhpčelar/arhiva)

 

 

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY