Nedžad Djedović iz Srebrenika: Pitaj Google, čitaj BH pčelar!

Nedžad Djedović iz Srebrenika: Pitaj Google, čitaj BH pčelar!

SHARE

Nedžad poručuje mladima da se bave pčelarstvom. Košnica, ili dvije nisu neki teret, a život čine mnogo ljepšim i zdravijim. Uz pčele, smatra, nikada ne možeš biti sam. Opustiš se uz zuj pčela i zaboravljaš na ovodunjalučki srklet.

U naselju Bare, u srednjovjekovnom gradu Srebreniku, živi i pčelari Nedžad Djedović, 47-godišnji poljoprivredni tehničar po struci.

Nedžad je potomak pčelarske porodice koja ima gotovo stoljetnu tradiciju u ovom najslađem poslu. Kaže kako je pčelarila i njegova nana, hadži hanuma Nezira. S njom je i Nedžad uplovio u ovaj čarobni svijet. Ni u školu nije pošao, slova nije još savladao, a o pčelama je znao jako puno.

Nedžad je nastavio tamo gdje je stala njegova nena. Pomaže mu jako puno i punac Salko. Ovo je Nedžadova priča o pčelarstvu.

– Prva iskustva stekao sam sa nenom Nezirom u djetinjstvu, a ona je imala veliku ljubav prema pčelama koju je prenijela i na mene. Još kao dječačića, vodila me sa sobom do košnica, pričajući priče o starim bosanskim junacima koji su, pripremajući se za bitke, snagu crpili iz meda. Kasnije su i rane zadobijene u bojevima, vidali pčelinjim proizvodima – prisjeća se Nedžad djetinjstva u kojem je zavolio pčele.
Samostalno i ozbiljnije bavljenje pčelarstvom, kod Nedžada se dešava prije petnaestak godina.

– Pčelar sam iz ljubavi, a pčelarstvom sam se počeo baviti prije petnaestak godina. Ozbiljni pčelar je po meni, neko kome je to osnovno zanimanje i ko skoro cijeli dan provede u pčelinjaku i posluje oko pčela. Dobar pčelar je osoba koja voli prirodu, zdrav način života, osoba koja, prije svega, voli pčele…, a iskusan pčelar je ona osoba koja ima dugogodišnji pčelarski staž, koja ima i uspona i padova i koja je, uglavnom, ličnim iskustvom stvorila neki svoj način pčelarenja.
Nedžad trenutno posjeduje 11 košnica, a ako bude nafake, planira širenje pčelinjaka.

Isključivo LR košnice

– Trenutno imam 11 košnica, a najviše sam ih imao 15. Koristim isključivo LR košnice. To je jedna od najviše korištenih vrsta košnica u svijetu, LR (Langstrot – Rutova) košnica. To je vrsta košnice koja se istovremeno koristi i kao plodište i kao medište, lako se manipuliše sa ramovima i košnicom jer su im dimenzije iste. U vrijeme medobranja pčele brzo napune saće nektarom i izvrše dobro zatvaranje ćelija voštanim poklopcima. Još jedna od dobrih osobina ove vrste košnica je ta što pčele dobro podnesu zimu.

– Svakako u nekoj bližoj budućnosti, ako bude nafake, planiram širenje pčelinjaka. Još uvijek mi je pčelarstvo hobi, nikako biznis ili cjelodnevni posao – kaže Nedžad koji je trenutno zaposlen honorarno u jednoj osiguravajućoj kući.
Zanimljiv je podatak kod našeg sagovornika i taj da on med ne prodaje. Isključivo ga poklanja.

U porodici Djedovića, pčelarska literatura je obavezna

– Pa, trenutno med ne prodajem. Poklanjam ga samo ljudima koji mi znače i koji su moji prijatelji. Vidjet ćemo. Kako trenutno imam 11 košnica, količina meda koja se dobije iz tog broja košnica je dovoljna za potrebe moje porodice, rodbine i prijatelja kojima poklanjam med. U planu mi je proširenje pčelinjaka pa bi tad trebalo biti i meda za prodaju, a do tad sam zadovoljan količinom meda koju dobijam od ovog broja pčelinjih zajednica. Inače je riječ o bagremovom i livadskom medu. Prikupljam i polen i propolis – priča Nedžad..

Naš je sagovornik pčelinjak smjestio pored porodične kuće. Riječ je o isključivo stacionarnom pčelinjaku na 200 metara nadmorske visine. Kraj je bogat lipom i livadom.

Redovan čitatelj BH pčelara

– Moj pčelinjak je u neposrednoj blizini porodične kuće u Srebreniku. Možda će čitateljima zvučati čudno da je pčelinjak u dvorištu, ali ja nemam nikakvih problema, pčele su mirne, ne uznemiravaju ni moje ukućane ni komšije. Medonosno bilje koje moje pčele najviše koriste i kojim je bogata okolina Srebrenika su bagrem, lipa i nešto livade. Mnogi pčelari svoje košnice sele na više vrsta paša i tako dobijaju više vrsta meda. To su uglavnom pčelari sa velikim brojem košnica. Pošto ja imam mali broj košnica, moje pčele ostaju u mom dvorištu i koriste biljke iz okoline kojih po količini meda koji daju ima sasvim dovoljno. Kao što sam već rekao, plan mi je povećati broj društava, pa ću vjerovatno i ja nekada seliti svoje pčele na druge lokacije i dobijati i neke druge vrsta meda.

Što se tiče radova u pčelinjaku, Nedžad uglavnom sve sam radi.

Nedžad sa sestrom Vahidom, književnicom i psihoterapeutkinjom

– Pa, uglavnom sve radim sam, izuzev kad vrcam med. Onda mi pomažu supruga, kćer i otac. A dobre savjete uvijek dobijem od punca Salke. Punac Salko živi u Olovu, dugogodišnji je pčelar, član je udruženja pčelara BOR iz Olova. Trenutno ima 30 košnica koje su stacionirane u neposrednoj blizini Olova, u predivnom kanjonu rijeke Krivaje. Iako ima mnogo košnica, ne prenosi ih na druge ispaše. Med koji njegove pčele daju je livadski med i nešto šume. Kao dugogodišnji pčelar i sa mnogo iskustva, velika mi je podrška i pomaže mi u radu sa pčelama. Daje mi savjete, snabdijeva me literaturom vezanom za pčelarstvo. Zahvaljujući puncu ja sam postao redovan čitatelj BH pčelara – priča Nedžad.

Nedžadu su 2006. godine uginula sva društva. Bila je to najneugodnija epizoda u njegovoj pčelarskoj karijeri.

– Tada mi je uginulo svih 15 društava. Bila je to baš neugodna situacija. Punac Salko mi je poklonio četiri nova društva pa sam tako nastavio tamo gdje sam stao. Uzročnik uginuća mojih društava je bila varoa. Varoa je najveći neprijatelj pčelinjih zajednica. Ona je svake godine uzrok masovnih uginuća pčela. To se desilo i meni te 2006. Od tada sam mnogo oprezniji, mnogo više vremena posvećujem zaštiti svojih društava od napasnika, ne sama od varoe nego i drugih nametnika koji napadaju pčele. Čitajući BH pčelar upoznajem se sa korisnim informacijama kako zaštititi pčelinja društva, koja sredstva i koje načine zaštite koristiti da bi se sačuvale pčele da mi se ne bi ponovilo neprijatno iskustvo iz 2006.
Na kraju našeg susreta, Nedžar poručuje mladima da se bave pčelarstvom.

– Košnica, ili dvije nisu neki teret, a život čine mnogo ljepšim i zdravijim. Uz pčele, smatra, nikada ne možeš biti sam. Opustiš se uz zuj pčela i zaboravljaš na ovodunjalučki srklet. Ja svoje pčele tretiram s ljubavlju, ponekad satima sjedim u pčelinjaku, a to mi je jedan vid meditacije i relaksacije. I da, med kupujte samo od provjerenih i poznatih pčelara. Oni su najbolja opcija, svakako mnogo bolja nego med iz prodavnice.

Nedžadov savjet pčelarima početnicima
Pitajte Google, čitajte BH pčelar

Bitno je krenuti i početi sa pčelarstvom. Ispočetka neka pitaju Google. Čitaju literaturu, kao što je „Pčelarski priručnik“ i BH pčelar. Uključite se u pčelarska udruženja. Ne bih preporučio nikada tzv. medarima da se bave pčelarstvom, onima koji ne razmišljaju o pčelinjem društvu, nego o količini meda koji će uzeti od njih i koji žele brzu zaradu.
Što se mene tiče, oduvijek su me pčele zanimale i oduševljavale. Pčelarstvom se bavim iz ljubavi. Ne smatram se ozbiljnim pčelarom, jer su to po meni pčelari kojima je to osnovno zanimanje i to su osobe koje cijeli dan provedu u pčelinjaku.Meni je pčelarenje jedna vrsta rekreacije,odmora, rad sa pčelama nakon napornog radnog dana mi dođe kao odmor, punjenje baterija za novi radni dan.

Majčin oporavak nakon karcinoma i hemoterapije, ubrzan uz med!
Pčelinji proizvodi su Božiji dar čovjeku. U ljekovitost meda sam se uvjerio kod svoje majke. Prije nekoliko godina, a nakon hemoterapije, koristeći pripravke od meda koje sam pravio sa svojom suprugom, majka je, hvala Bogu, zdravo i dobro, ali svakodnevno konzumira med kao i cijela moja porodica.

Majka je nažalost, bila obolila od vodeće bolesti današnjice, karcinoma. Nakon operacije slijedio je dugotrajni oporavak, hemoterapije i u tom periodu velika pomoć su joj bili preparati od meda koje smo pravili supruga i ja. Koristila je med pomiješan sa vrhovima mlade žare koji je veoma koristan za poboljšanje krvne slike i povećanje broja etitrocita, ekstrakt propolisa, med pomiješan sa polenom…
Uglavnom, osnova svih preparata je med, a dodaju se razne biljke koje oboljelima olakšavaju oporavak i pomažu da pobijede zloćudnu bolest. Moja majka je danas dobro, svakodnevno i dalje koristi ili samo med ili neki pripravak meda i ljekovitih biljaka.

Pelinom protiv varoe, bijelim lukom protiv krečnog legla

Susretao sam se sa varoom i krečnom leglom, a tretiram ih preparatima na biljnoj bazi. U borbi protiv bolesti pčela koristim ekstrakt na bazi pripravka od pelina, majčine dušice, vrhova ljetorasta bora, verema i ponekad vranilovke. Ekstrakt se pravi tako što se navedene biljke u većoj staklenoj posudi zaliju alkoholom i ostave na sunčanom mjestu do 40 dana, poželjno je ponekad promućkati smjesu. Nakon 40 dana se procijedi. Dozira se 5 ml ekstrakta na 1 l sirupa, koristi se svaki put kad se daje sirup. U borbi protiv krečnog legla dobro se pokazao bijeli luk – glavica i pera – koji se stavljaju na ramove. Navedene biljke mogu se koristiti i kao čaj i daju se pčelama zajedno sa sirupom.

(E. K./bhpčelar)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY