Safet Zeković iz Sarajeva o svojim iskustvima u pčelarstvu: Pčele veoma dobro...

Safet Zeković iz Sarajeva o svojim iskustvima u pčelarstvu: Pčele veoma dobro osjete psihičko stanje pčelara!

SHARE

Tvrdim da je pčelinja društvo idealno organizovano. Po mom mišljenju, to je najorganizovanije društvo u prirodi kojem i čovjek treba da zavidi. Prosječno proizvedem i do 20 kg meda, a još 15 kg ostavljam pčelama. Pčelarstvo je prava stvar za one koji vole da se bave nekim produktivnim hobijem
safet
Kada je u jeku svog uspješnog radnog vijeka razmišljao da se počne baviti pčelarstvom nije ni sumnjao da će mu pčele toliko prirasti srcu, te da će poželjeti ostati im posvećen do kraja života. Safet Zeković, penzionisani pravnik, danas ne krije da su mu pčele velika zanimacija te da uz njih otkriva još uvijek nepoznate detalje o medu i brojim drugim proizvodima od meda. Pčelarstvom  se počeo baviti prije deset godina, kada mu je prijatelj poklonio jednu košnicu.

– Tada sam bio prijatno iznenađen o organizaciji pčelinjeg društva koje je gotovo pa idealno organizovano. Po mom mišljenju, to je najorganizovanije društvo u prirodi kojem i čovjek treba da zavidi. Počeo sam pratiti praktično ponašanje pčela od ranog proljeća, kada prvi put izlaze na pročisni let, kada čiste svoj dom (košnicu) pa sve do uzimljavanja kako bi prezimile i najsurovije uslove zime i hladnoće – započinje Safet svoju priču.

Razrojavanje na prirodan način

Poklon je prihvatio, a potom odmah kupio svu potrebnu literaturu kako bi saznao što više o pčelinjem društvu, kako funkcioniše, kako stvara med, kao i to kako med utiče na zdravlje ljudi. Za stvari koje mu teoretski nisu bile najjasnije konsultovao se s prijateljima pčelarima, budući da, kako kaže, svaki pčelar ima neki svoj način uzgoja, zaštite, ishrane i liječenja pčelinjeg društva.

– Tako sam „skupio“ iskustva drugih, kako bih samostalno mogao pomagati pčeli da se bolje razvije, da daje veće prinose i da maksimalno iskorištavam med iz košnica. Pročitao sam nekolicinu knjiga do kojih sam mogao doći u svom okruženju, iz čega sam vidio da postoje razne vrste pčela u svijetu, različiti načini održavanja pčela, razrojavanje, pomaganje u stvaranju što većih količina meda – naglašava Safet.

Počeo je sa samo jednom košnicom, a najviše ih je imao petnaest. Razrojavanje je vršio na prirodan način. Kada se u rano proljeće iz košnice izdvoje mlade pčele sa starom maticom i odlete na obližnje drvo, on bi ih skidao sa drveta i mamio u košnicu tako što bi prethodno košnicu prskao vodom  pomiješanom sa malo šećera  ili premazivao unutrašnjost košnice matičnjakom, biljkom koja ima miris limuna, a sve sa ciljem da privuče maticu da uđe u košnicu.

Nije ga strah uboda

– Ja lično, od samog početka, upotrebljavam LR košnice jer su one najlakše za održavanje, a i prihvatljive su od strane pčelinjeg društva; one se najviše i upotrebljavaju na našem području. Lako se mogu nabaviti, a pčelari ih i sami mogu napraviti – ističe Safet i dodaje da ga je na samom početku bilo strah uboda i svaki ubod kod njega je izazivao oticanje tijela. Međutim, vremenom se organizam privikao na to, pa mnogi ujedi više nisu bolni, lako su podnošljivi, a mali broj ujeda je i zdrav za organizam.

– Pčela se ne treba plašiti. Ja nosim samo zaštitnu kapu, jer pčele veoma dobro prepoznaju psihičko stanje pčelara i ako pčelar nije uplašen, ako je miran i pčele su mirne. Naglašavam, da one ne podnose mirise detardženata, sapuna i ostalih vještačkih mirisa. Najbolje je prilikom rada sa pčelama, biti istuširan čistom vodom. Pčele se vremenom priviknu na pčelara i njegov prirodni miris, tako da je s vremnom lagodno i interesantno raditi sa njima, jer postoji neka veza između pčelinjeg društva i pčelara.

Prosječno po košnici Safet proizvede i do 20 kg za lične svrhe, a 15 kg obično ostavlja pčelama. Proizvodi bagremov, livadski i med od borove šume. Sve tri paše ima u neposrednoj blizini svog pčelinjaka.

– U konačinici, rekao bih da pčelarstvo zahtijeva intenzivan rad pčelara koji nije fizički naporan, ali i pčele mogu dati dobre prinose gdje se može ostvariti i dobra zarada. Med kao proizvod je materija koja se stvara iz prirode, koji je iznimno zdrav za ljudski organizam. Od njega se prave mnogi lijekovi. Poznato je i da med nije kvarljiva materija, što dokazuje da se u njemu ne mogu razvijati bakterije koje bi nanosile štetu ljudskom organizmu.

Sve blagodati prirode se nalaze u medu. Svakako, bitno je naglasiti, da bavljenje pčelarstvom donosi i određeni psihički mir. Odličan je hobi za ljude koje vole da se bave nekim produktivnim hobijem, a pritome imaju vrlo zdravu korist – zaključuje svoju priču Safet Zeković.

Varroa najčešći štetočina u košnici
– Desilo mi se da mi je nekoliko košnica oboljelo od varroe jer je nisam pravilno i intezivno tretirao. Poslije konsultacija sa nekoliko pčelara, uspio sam da ih održavam da budu zdrave uz pravilno zazimljavanje i više nisam imao masovnijih gubitaka.

Sada već mogu da prepoznam da li je pčela oboljela i primjenjujem određene načine za tretiranje ka ozdravljenju. To je nešto što se mora pratiti tokom cijele godine, s tim što se zimi pčele ne pregledaju ako je dnevna temperatura ispod 18 stepeni.

(Adis Omerović/arhiva BH pčelar broj 43)

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY